Nekonkurentnost crnogorske privrede posebno u sektoru potrošnih dobara, što je za posledicu imalo visoki robni deficit, podstaklo je Privrednu komoru Crne Gore da prije tri godine pokrene niz aktivnosti kako bi se pozicioniranost domaćih proizvoda, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu, podigla na viši nivo. Kao plod te inicijative nastao je projekat „Dobro iz Crne Gore“.
Riječ je o brendiranju domaćih proizvoda i usluga a nosioci tog žiga garancija su za natprosječan kvalitet. Istraživanje koje je sprovedeno tri godine nakon početka realizacije projekta tokom kojeg je 13 proizvođača i više od 70 proizvoda dobilo žig „Dobro iz Crne Gore“ pokazalo je da većina potrošača ima povjerenje u proizvode sa tim žigom. Preciznije, prema rezultatima istraživanja koje je uradio Centar za preduzetništvo iz Podgorice, 91 odsto ispitanih građana smatra da je projekat koristan i da ga treba nastaviti. Takođe, od pet najviše rangiranih brendova čak četiri kompanije steklo je pravo da koristi kolektivni žig „Dobro iz Crne Gore“. Za 1.099 ispitanika u devet opština najprepoznatljiviji proizvođači su podgoričke „Plantaže“, Mesna industrija „Goranović“, Pivara Trebjesa iz Nikšića, bjelopoljski Mesoprometi mljekara Lazine iz Danilovgrada. I dok su „Plantaže“ i Trebjesa i prije bili svojevrsni brendovi čiji su proizvodi prepoznatljivi i na tržištima van Crne Gore, ostali proizvođači nijesu izvoznici ili ostvaruju tek skroman izvoz.
Na pitanje Danasa šta je neophodno uraditi kako bi crnogorski proizvodi, nosioci žiga, koji nesporno imaju visok kvalitet, pronašli put do inostranog tržišta, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kaže da bi uspjeh projekta „Dobro iz Crne Gore“ koji se u ovoj fazi odnosi na brendiranje kolektivnog žiga na domaćem tržištu mogao da posluži kao putokaz, mada ne i kao cjelovit model za realizaciju izvozih ambicija.
– Strategija tržišnog nastupa pojedinih proizvođača koja je dala rezultate na domaćem tržištu teško da može da bude prihvaćena kao optimalno riješenje za izlazak na inostrano tržište. Savremena praksa i iskustvo drugih zemalja ukazuju na to da bi trebalo objediniti ponudu čemu bi prethodilo organizovanje kroz klastere. Viši nivo konkurentnosti može se ostvariti i kroz složene kombinacije proizvoda i usluga. Stoga bi valjalo što pre krenuti sa redizajniranjem brendovskog identiteta „Dobro iz Crne Gore“, smatra Ljiljana Filipović.
Ona podsjeća da je u protekle tri godine projekat bio svojevrsna mješavina dualne (kišobranske) i kompozitne strukture brenda kojima se brendovski identitet Projekta i nosioca prava korišćenja žiga međusobno podupiru. Pod „kišobranom“ brenda „Dobro iz Crne Gore“, kaže naša sagovornica, crpljeni su pozitivni brendovi-firme i njihovi proizvodi koji su koristili kolektivni žig pa je došlo do očigledne sinergetske korelacije, odnosno međusobnog pozitivnog uticaja Brenda projekta i brendova korisnika žiga. „Međutim, u međunarodnoj konkurenciji takav pristup nema realnih izgleda da uspe“, ističe potpredsjednica PKCG koja podsjeća da će sredinom marta, u Privrednoj komori, biti održan seminar na kojem će učestvovati predstavnici moćne svetske kompanije Koka-Kola a tema je izvoz.
U podgoričkim „Plantažama“ na naše pitanje koliko je korišćenje znaka „Dobro iz Crne Gore“ uticalo na prodaju, odgovaraju da će to moći da kažu u narednom periodu nakon što na etiketama taj znak bude vidno istaknut. „Kompanija Plantaže privodi kraju aktivnosti na redizajnu etiketa svih naših proizvoda na kojima će ubuduće ovaj znak biti vidno istaknut. U svakom slučaju smatramo da je dobijanje ovog znaka još jedna potvrda visokog kvaliteta naših proizvoda“, izjavila je za Danas Marija Rajković, PR te kompanije.
Globalno a ne lokalno
Nerealno je očekivati da bi proizvodi-nosioci žiga mogli samostalno da izađu na inostrana tržišta. U prilog tome govori i skroman kvantitativan obim tražnje kao i činjenica da je praksa saradnje i zajedničkog nastupa ne samo uobičajena, već obavezna i kod najvećih multinacionalnih kompanija. Stoga su razgovori o tome koje bi korake u tom pravcu trebalo preduzeti neophodni. Jer, lokalna svijest, ambicije i standardi nužno donose i lokalne rezultate. U takvim uslovima ozbiljniji izvoz je u domenu mašte. Ukoliko ne ispoljimo više inicijative i spremnosti da nadiđemo lokalne standarde i ne iskoristimo svaku priliku za povećanje konkurentnosti u širim razmjerama, izgubićemo tržišnu utakmicu jer će to uraditi neko drugi – komentariše za Danas potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
