Problem evropske poljoprivrede jeste da je ima previše i da bi trebalo više raditi na ekološkim projektima i proizvodnji zdrave hrane, izjavila je na 74. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu predstavnica slovenačkog Ministarstva poljoprivrede Marija Žamut. Ona je rekla da je to velika šansa i za Srbiju koja poseduje velike potencijale za proizvodnju zdrave hrane i primenu dobre poljoprivredne prakse, kao što su veliki vodni resursi koje bi trebalo iskoristiti za izgradnju irigacionih sistema.

Problem evropske poljoprivrede jeste da je ima previše i da bi trebalo više raditi na ekološkim projektima i proizvodnji zdrave hrane, izjavila je na 74. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu predstavnica slovenačkog Ministarstva poljoprivrede Marija Žamut. Ona je rekla da je to velika šansa i za Srbiju koja poseduje velike potencijale za proizvodnju zdrave hrane i primenu dobre poljoprivredne prakse, kao što su veliki vodni resursi koje bi trebalo iskoristiti za izgradnju irigacionih sistema. „Nove članice mislile su da će pristupanjem u EU dobiti mnogo novca za poljoprivredu. Vi ne smete da očekujete da ćete dobiti mnogo novca jer kad jednog dana budete pristupali EU niko više neće subvencionisati poljoprivredu“, rekla je ona. Prema njenim rečima, politika EU do 2013. predviđa da se subvencije za poljoprivredu smanjuju i menjaju, tako da se više neće plaćati po hektaru obradivih površina ili broju grla stoke, već prema registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima i farmama. Slovenija zauzima mali deo poljoprivrednog tržišta EU i većinu proizvoda prodaje na svom tržištu, „što znači da ne predstavlja problem za EU, koliko Poljska i ostale države koje imaju veliku proizvodnju“. „Najviše izvozimo pileće meso, ostale proizvode iz stočarstva, vino i sokove, a najveći izvoz Slovenija ima na tržištima bivše Jugoslavije“, rekla je Žamut. Ona je dodala da Slovenija nije u potpunosti zadovoljna poljoprivrednom razmenom sa našom zemljom. „Zbog toga smo i došli na sajam jer je nama još uvek važniji izvoz na jug nego na zapad“, kazala je Marija Žamut.
Beograd – Mobilna telefonija Srbije saopštila je da je pripremila nove 3G Net pakete za prenos podataka sa interneta. Korisnici MTS će preko HDSPA tehnologije putem svojih telefona moći da pristupe internetu i „skidaju“ podatke brzinom i do 2Mb po sekundi. Pri zaključivanju post pejd ugovora oni biraju jedan od tri tarifna paketa (do 128 MB, 512 Mb ili 1Gb mesečno) i mogu da kupe PCMCIA ili USB data karticu. Ugovor se sklapa na najmanje 12 meseci. Mesečna pretplata za paket do 128 Mb košta 900 dinara, do 512 MB – 2.300 dinara, a za paket do 1Gb podataka – 3.500 dinara.
Beograd – Kompanija Eunet najavila je da će od ponedeljka, 21. maja na ADSL servis biti priključeni korisnici u Zrenjaninu, Bečeju, Kuli i Kraljevu, čime će broj korisnika te usluge biti povećan na 15.000. Kako je saopšteno, Eunet ADSL usluga uključuje i besplatnu instalaciju i korišćenje opreme za rad servisa, tri i-mejl adrese, prostor za internet prezentaciju, tehničku podršku 24 sata i zaštitu računara od virusa i spamova. U okviru Eunet akcije „Internet opismenjavanje“ više od 60 srednjih škola u Srbiji je već dobilo besplatan Eunet ADSL servis.
Beograd – Jubmes banka objavila je da u prvih šest meseci planira dobit od 250 miliona dinara, što je nešto manje od polovine ukupne dobiti u 2006. godini. Šestomesečnim planom poslovanja Jubmes banke objavljenim u listu Politika predviđeno je povećanje kapitala banke za oko 255 miliona dinara, na 2,7 milijardi dinara. Ukupne obaveze Jubmes banke na kraju prvih šest meseci ove godine planirane su na 1,9 milijardi dinara, što je za oko 300 miliona dinara manje nego na kraju 2006.
Beograd – Komercijalna banka iz Beograda objavila je da u prvoj polovini ove godine planira da ostvari profit od milijardu dinara, što je nešto više od ukupnog prošlogodišnjeg profita. Kako se navodi u šestomesečnom planu poslovanja banke, predviđeno je povećanje aktive za oko 19,5 milijardi dinara, na 121,7 milijardi dinara. Ukupni kapital banke trebalo bi da bude povećan za 1,1 milijardu dinara, na 17 milijardi, navodi se u planu. Iznos ukupnih obaveza Komercijalne banke na kraju juna 2007. godine trebalo bi da iznosi oko 104,7 milijardi dinara, što je za oko 18 odsto više nego na kraju prošle godine.
Beograd – Kompanija ITM osnovala je zatvoreni investicioni fond sa britanskom grupacijom Lajon, izjavio je predsednik te kompanije Toplica Spasojević. On je kazao da su u fond ušle već dve firme – Lofolen, koji je bio deo Viskoze iz Loznice, i Paraćinka iz Paraćina. „Planiramo da otkupimo još oko 10 firmi, koje bismo posle restrukturiranja prodali novim vlasnicima“, izjavio je Spasojević. On je dodao da su privrednici iz Velike Britanije zainteresovani za ulaganja u finansijski sektor u Srbiji, a naročio je veliki interes britanskih investicionih fondova za srpsko tržiše. Prema njegovim rečima, Britanci su zainteresovani i za saradnju u oblasti agrara, trgovine i industrije. „ITM sarađuje sa nekoliko britanskih firmi na srpskom tržištu, imamo i firmu u Londonu, a na tržište Velike Britanije izvozimo najviše poljoprivredne proizvode“, dodao je Spasojević. On je kazao da kompanija ITM planira potpisivanje ugovora sa nekoliko velikih britanskih robnih kuća, ali nije precizirao detalje tog posla.
Novi Sad – Kompanija za proizvodnju i preradu živinskog mesa Agroživ iz Pančeva najavila je da će ove godine početi gradnju klanice za proizvodnju svežeg pilećeg mesa vrednu 10 miliona evra. Klanica bi trebalo da počne da radi sledeće godine, ali još uvek nije odlučeno gde će se graditi, rekao je na konferenciji za novinare direktor komercijalnog sektora Agroživa Nenad Živanov. On je istakao da je Agroživ nedavno zaključio i najznačajniji ugovor o finansiranju u dosadašnjoj istoriji svog poslovanja sa NLB grupom, vredan 30 miliona evra. Živanov je kazao da će 19 miliona evra biti upotrebljeno za refinansiranje postojećih finansijskih obaveza, šest miliona evra će se iskoristiti za obrtna sredstva, dok će pet miliona evra biti upotrebljeno za investicije.
Beograd – U Vršcu će u septembru biti održani 50. dani berbe grožđa, na kojima će posetioci moći da degustiraju razne vrste vina i učestvuju u akciji „grožđe iz aviona“. Kako je agenciji Beta rekao turistički menadžer u Turističkoj organizaciji tog grada Danijel Neda, „grožđe iz aviona“ je specijalna atrakcija za učesnike te manifestacije u kojoj se grožđe sa nagradama baca iz aviona koji preleće gradski trg. Manifestacija će biti održana od 17. do 23. septembra, a očekuje se da će je posetiti više od 100.000 ljudi.
Valjevo – U Valjevu ima 88 milionera, a među njima je najviše bankara, preduzetnika i zaposlenih na višim školma i odeljenjima privatnih beogradskih fakulteta, saopšteno je u Poreskoj upravi Valjeva. Najveći prihod od 19 miliona dinara prijavio je jedan preduzetnik, a među milionerima ima i radnika koji su dobili otpremninu kako bi napustili radna mesta u velikim preduzećima. Podatak da je među milionerima u Valjevu najviše bankara posledica je otvaranja oko 30 filijala domaćih i stranih banaka u tom gradu. Broj onih koji su prijavili lične prihode za oprezivanjeje veći je nego prošle godine, kada je prihode veće od milion dinara prijavilo 56 Valjevaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari