Crnogorski vinari žive za vino, ali ne i od vina. Ovako, na početku razgovora za Danas, objašnjava situaciju u vinogradarstvu, proizvođač vina Rade Rajković iz sela Ubli, kod Podgorice, koji je i potpredsjednik Nacionalnog udruženja somelijera Crne Gore. Razlog za ovakvo stanje, smatra naš sagovornik, nije kvalitet vina. Naprotiv, zahvaljujući izvanrednim klimatskim uslovima, ali i dugoj tradiciji u gajenju vinove loze, većina crnogorskih vinara proizvodi vina vrhunskog kvaliteta. O tome, između ostalog, svjedoče i brojna priznanja na sajmovima i sličnim manifestacijama u inostranstvu. To, međutim, nije dovoljna preporuka za izlazak na inostrana tržišta. Na tom putu proizvođače vrebaju mnogobrojne prepreke, počev od rigoroznih propisa i kontrola koje prate izvoz u zemlje Evropske unije, do skromnih količina vina. Sve to sputava crnogorske vinare u nastojanju da sami pronađu put do inostranog kupca.
Imajući u vidu lidersku poziciju kompanije Plantaže, kao i to da potrošači u Crnoj Gori rado konzumiraju i vina iz Srbije, Makedonije i Hrvatske, ali i ona koja stižu iz drugih evropskih zemalja, jasno je da vinarima nije lako da se izbore sa konkurencijom i na domaće tržištu, da ne govorimo o izazovima koji ih čekaju u inostranstvu. Zato je u ovom trenutku, čini se više nego ikad ranije, aktuelno pitanje: da li je moguć zajednički nastup vinara i, ako jeste, kako ga realizovati.
– Crnogorski vinari, čak ni udruženi, teško će, bez podrške države, moći da izađu na strana tržišta. Pojedini privatni vinari, među njima sam i ja, vino izvoze u Srbiju i to radimo sami, bez ičije pomoći. Ja sada pregovaram o prodaji manje količine vina u Švedskoj, ali sam i u taj poduhvat ušao samostalno, oslanjajući se isključivo na privatne kontakte – komentariše za Danas Rade Rajković.
I prodajna cijena vina mogla bi biti jedna od smetnji za zajednički nastup, s obzirom na to da vinari različito vrednuju svoj proizvod. Cijena litra domaćeg vina registrovanog proizvođača kreće se od šest do 20 eura. Naš sagovornik, ipak, vjeruje da će stvari krenuti nabolje. On, u tom kontekstu, podsjeća da će Privredna komora Crne Gore uskoro formirati Odbor za vino, „a imajući u vidu da već godinama unazad uspješno promoviše proizvođače hrane, realno je očekivati da to uradi i sa vinarima“, zaključuje Rajković..
Ljubiša Krgović, vlasnik vinarije „Krgović“ u selu Rogame, kod Podgorice, koji se ubraja u veće proizvođače vina, plasirao je prošle godine na srpsko tržište oko 15 odsto ukupne proizvodnje vina. On se nada da će ove godine udvostručiti izvoz u Srbiju a planira i izlazak na tržišta Bosne i Hercegovine i eventualno Hrvatske.
– Nije mi poznato da postoje ozbiljniji planovi za zajednički nastup privatnih crnogorskih vinarija na trećim tržištima, ili za eventualno udruživanje. Treba naglasiti da se takve inicijative ne mogu realizovati bez značajnije pomoći države, utoliko pre što u regionu postoje i necarinske barijere a i kanali za distribuciju vina su prilično skupi. S druge strane, bilo bi dobro kad bi se međusobno priznavali certifikati o kvalitetu – kaže za Danas Krgović, komentarišući ideju o eventualnom udruživanju vinara.
U Crnoj Gori je, nakon što je 2007. godine usvojen Zakon o vinu, načinjen značajan korak u pravcu unapređenja vinarstva i vinogradarstva. Tako je, recimo, Ministarstvo poljoprivrede, u saradnji sa AD Plantaže, obezbijedilo 192.000 čokota vinove loze što će omogućiti podizanje još oko 50 hektara vinograda. Osim toga, Plantaže su prošle godine počele da otkupljuju grožđe od registrovanih vinogradara sa kojima su spremne da sklope ugovor o otkupu grožđa u narednih 20 godina. Vinogradarima i vinarima na raspolaganju su i povoljni krediti za izgradnju vinskih podruma i nabavku opreme. Sve to, međutim, nije dovoljno da se crnogorskim vinarima omogući izlazak na inostrano tržište i da, kako reče naš sagovornik s početka priče, žive od proizvodnje vina.
Za izvoz šest miliona litara
U Crnoj Gori je registrovano 44 proizvođača vina. Svi crnogorski vinari, uključujući i podgoričke Plantaže, godišnje proizvedu oko 17 miliona litara vina, od čega se, kako je nedavno saopštio crnogorski ministar poljoprivrede Tarzan Milošević, izveze tek nešto više od šest miliona litara. Najveće učešće u proizvodnji i izvozu vina imaju Plantaže, dok se, kada je riječ o privatnim vinarijama, većim smatraju one koje proizvode oko desetak hiljada litara godišnje, a takvih je samo nekoliko.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
