Kasetni zeleni krov - inovativno rešenje za gradsko jezgro protiv zagađenja i visokih temperatura (VIDEO) 1Foto: YouTube/UNDP/printscreen

U doba intenzivne urbanizacije i smanjenja zelenih površina u gradskim sredinama, kada je sve teže nositi se sa izazovima poput rasta temperature i zagađenja vazduha kompanija „Green Decor“ iz Beograda i Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ osmislili su i ponudile inovativno rešenje – kasetni zeleni krov, koji čine kasete od recikliranih materijala ispunjene zemljom sa različitim biljkama.

Ovi modularni krovovi se sastoje od biljaka otpornijih na kliamtske promene, koje uspevaju uz minimalno održavanje. Rešenje je finasijski podržala Vlada Švajcarske u okviru projekta “EU za Zelenu agendu u Srbiji”, saopštio je Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP).

“Biljke koje rastu u zelenom kasetnom krovu apsorbuju ugljen-dioksid i oslobađaju kiseonik, čime se smanjuje zagađenje i unapređuje kvalitet vazduha. Jedan ovakav krov od 200 metara kvadratnih može godišnje da proizvede 260 kilograma kiseonika”, navodi se u saopštenju.

Među prednostima zelenog kasetnog krova, kako su istakli, je i to što upija vodu iz atmosfere i usporava oticanje kišnice, odnosno pruža hidroizolaciju, štiteći od buke daje zvučnu izolaciju, a takođe obezbeđuje toplotnu izolaciju zgrada za nekoliko stepeni, kako zimi, tako i leti.

“Pošto su modularnog dizajna, kasete zelenog krova se lako postavljaju na različite vrste krovova, što ih čini lakšim za ugradnju od konvencionalnih zelenih krovova i daje široke mogućnosti primene. Takođe, ovaj krov ne zahteva ni zalivanje, ni košenje”, navode iz UNDP-a.

Prema rečima Nikole Petrovića iz kompanije “Green Decor”, najveću primena je na ravnim krovovima.

“Njegova ugradnja na ravnim krovovima Novog Beograda i Konjarnika, na primer, može dovesti do poboljšanja kvaliteta života u tim urbanim sredinama“, naveo je on.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by UNDP Serbia (@undp_serbia)

Kako bi se ustanovilo koje biljke su najadekvatnije za uzgajanje na zelenim krovovima, Institut “Siniša Stanković” je testirao 15 različitih autohtonih biljaka tokom jednog vegetacionog perioda.

“Dokazano je da su prkos, vlašac i žuti zvezdan biljke najotpornije na klimatske promene i najbolje prilagođene urbanim uslovima“, rekla je dr Ljiljana Tubić, iz Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“.

Vođa tima za životnu sredinu i klimatske promene u UNDP-u Miroslav Tadić poručio je da se vraćenjem prirode u urbano jezgro stvara grad po meri čoveka – održiv, zdrav i prijatan za život.

Kako je navedeno, Inovativni zeleni kasetni krov jedno je od brojnih rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede i društva podržanih u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“.

Ovaj projekat, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije, sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i u saradnji sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom, uz dodatna sredstva koje su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari