Foto: Shutterstock/Pheelings mediaJak toplotni talas zahvatio je Evropu. I u Srbiji su stigla upozorenja meteorologa na visoke temperature koje mogu da budu opasne po zdravlje ljudi i životinja, da izazovu materijalnu štetu, ali i da ekstremni uslovi dovedu do većeg rizika od izbijanja i širenja požara na otvorenom.
Kako najavljuju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), u prvoj dekadi jula očekuje se intenziviranje toplotnog talasa sa maksimalnim temperaturama u većini mesta od 34 do 38 stepeni Celzijusovih, dok će u petak (04.07.), nedelju (06.07.), kao i početkom naredne sedmice (07 – 09.07.) lokalno biti i oko 40 stepeni. Ista situacija prognozira se i za Beograd.
Crveni meteoalarm biće upaljen već u četvrtak 3. jula na području Pomoravlja, Istočne i jugoistočne Srbije.
„Meteorološki uslovi po iniciranje i širenje požara na otvorenom biće izrazito nepovoljni usled isušenog tla i daljeg produžavanja perioda bez padavina (u domenu jake i ekstremne suše) u kombinaciji sa sunčanim vremenom i visokim dnevnim temperaturama“, navode iz RHMZ-a.

Prema analizama meteorologa, na teritoriji Srbije prevovladava jaka i ekstremna suša, a deficit padavina tokom juna i visoke temperature doveli su, kako ističu, do značajnog smanjenja vlage u zemljištu, što već ugrožava useve poput kukuruza, soje, šećerne repe i drugih kultura bez navodnjavanja.
“Prema prognozi SPI indeksa, u narednom periodu očekuje se nastavak suvog i veoma toplog vremena, što će dodatno smanjiti vlagu u površinskom i dubljem sloju zemljišta. Kako ratarske kulture ulaze u kritičnu fazu razvoja, suša bi mogla značajno umanjiti prinos”, navode iz RHMZ-a.
Ništa bolja situacija nije ni sa rekama. Na celom toku Dunava i Save kao i na Tisi kod Titela vodostaji će se narednih dana kretati ispod niskih plovidbenih nivoa.
Na Kolubari sa pritokama, na Jadru, kao i na gornjim tokovima Zapadne i Južne Morave sa pritokama proticaji su se, kako navode iz RHMZ-a, već približili minimalnim srednje mesečnim vrednostima 95%-ne obezbeđenosti, odnosno biološkom minimumu.
Zbog toplotnog talasa posetiocioma Ajfelovog tornja rečeno da odlože posete
Francuska, Italija, Španija, Portugal i veći deo ostatka Evrope našli su se pod prvim velikim toplotnim talasom ovog leta.
U Francuskoj je nacionalna meteorološka agencija stavila nekoliko departmana pod najviši crveni stepen uzbune, a posebno je pogođen region Pariza. Očekuje se da će se toplotni talas danas intenzivirati i da će više od 1.300 škola biti delimično ili potpuno zatvoreno, saopštilo je francusko Ministarstvo prosvete, prenosi agencija Beta.
Prognozirano je da će temperature dostići 40 stepeni Celzijusa u Parizu, posetiocima Ajfelovog tornja je rečeno da odlože svoje posete, a vrh gradske znamenitosti je zatvoren do četvrtka.
Meteo-France je takođe upozorio na povećan rizik od šumskih požara zbog tla pogođenog sušom, što je pogoršano nedostatkom kiše u junu i nedavnim porastom temperature.
Takođe, 17 od 27 najvećih gradova Italije pogođeno je toplotnim talasom, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Prognozira se da će ekstremne temperature biti neobično visoke i u Belgiji i Holandiji.
Barselona je zabeležila najtopliji jun otkako se obavljaju merenja, saopštila je španska nacionalna meteorološka služba. Opservatorija Kan Fabra je izvestila o prosečnoj dnevnoj temperaturi od 26 stepeni Celzijusa, što je oborilo rekord iz 1914. godine. Prethodni najtopliji prosek za jun bio je 25,6 stepeni Celzijusa 2003. godine. Ista meteorološka stanica je saopštila da je jednodnevni maksimum od 37,9 stepeni Celzijusa za jun zabeležen u ponedeljak, 30. juna. Veći deo Španije je zahvatio toplotni talas.
U Portugalu se prognozira da će u Lisabonu biti 33 stepena Celzijusa, a neka područja u unutrašnjosti bi mogla da zabeleže i 43 stepena Celzijusa.
U Češkoj pomor riba i ekstremna suša
Vrućine bez padavina poslednjih dana proširile su sušu do dubine od jednog metra na veliki deo teritorije Češke, kada je najviši stepen, ekstremna suša, zahvatio petinu teritorije. Na još 10 odsto Češke je velika suša, a u većoj ili manjoj meri nije pogođen samo zanemarljivi deo zemlje, javlja češka novinska agencija ČTK.
Meteorolozi koji su najavili za naredna tri dana vrućine preko 35 stepeni očekuju da će temperatura opasti tek naredne nedelje. Tokom vikenda će tri najviša stepena suše zahvatiti celu teritoriju Češke.
Pored problema koje posle hladnog proleća sada suša donosi ratarima drugi najveći stepen rizika za stočare i ribare, predviđa sajt AgroRisk za vikend.
U Češkoj je već poslednjih dana zabeležen pomor riba ne samo u ribnjacima, veštačkim jezerima i rekama.
Iako vodostaji nisu dramatično niski stanje pogoršavaju premnožene alge. AgroRisk je upozorio da se najkritičnija situacija očekuje u okolini Praga, dok su bez rizika samo oblasti u planinama.
„Imamo pumpe za ubacivanje kiseonika u vodu da bi ribe disale, ali to nemamo svuda“, kazao je portparol saveza ribara Jan Skalski o masovnom pomoru riba koje su se ugušile proteklog vikenda u Modlanskom veštačkom jezeru blizu Teplica, na severu Češke. Samo u nedelju su iz jezera izvadili oko 4.500 kilograma pomrlih riba.
Šteta zbog pomora riba od nekoliko stotina hiljada evra prijavljene su i na reci Diji na jugu Češke gde su stradale hiljade riba, a ribari medju njima nalaze i retke ogromne šarane i trofejne somove.
Toplotni talas povećava rizik od smrti
Toplotni talas koji trenutno pogađa jug Evrope mogao bi, kako piše biselski „Politiko“, da izazove više od 4.500 dodatnih smrti do četvrtka, 3. jula. U analizi se procenjuje da će najveće stope smrtnosti imati Italija, Hrvatska, Slovenija, ali i Luksemburg.
Statističar životne sredine na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu Pjer Maselo rekao je da će najtopliji dani biti utorak, 1. jul i sreda, 2. jul.
Temperature u regionu Uelva u Španiji dostižu 46 stepena, što je novi rekord u toj zemlji za jun, a sa ekstremnim vrućinama se suočavaju i Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan, gde izbijaju šumski požari.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je juče saopštila da klimatske promene, izazvane sagorevanjem fosilnih goriva, prouzrokuju češće toplotne talase, koji su intenzivniji i značajno opasniji po život.
Ekspertkinja SZO Marisol Iglesijas Gonzalez izdala je oštro upozorenje da se u pogođenim područjima sprovode mere kako bi se sprečile desetine hiljada, kako je navela, „nepotrebnih i uglavnom sprečivih smrti“.
„Više nije pitanje da li ćemo imati toplotni talas, već koliko ćemo ih doživeti ove godine i koliko će oni trajati“, rekla je ona.
Od vrućine godišnje širom Evrope umre više od 175.000 ljudi. Maselo je u jednoj studiji, objavljenoj u januaru, upozorila da će smrtnost od vrućine naglo da poraste ako značajno prilagođavanje ne bude prioritet u Evropi.
Do 2100. godine u Francuskoj desetostruko više dana sa toplotnim talasima
Klimatski stručnjaci upozoravaju da će buduća leta verovatno biti još toplija od svih do sada zabeleženih. Do 2100. godine, Francuska bi mogla biti toplija i za 4 stepena Celzijusa, sa temperaturama koje bi mogle da budu i iznad 40 stepeni Celzijusa, uz ekstremne skokove i do 50 stepeni Celzijusa. Prema Meteo-Fransu, ta zemlja bi se mogla suočiti sa desetostrukim povećanjem broja dana sa toplotnim talasima do 2100. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


