Foto: Lena StevanovićOrganizacija CRTA danas održava javni razgovor o potrebama i mogućnostima za reviziju biračkog spiska, kao deo šireg društvenog dijaloga o unapređenju izbornog procesa u Srbiji. Prisustvuju i Miroslav Aleksić (NPS), Slobodan Cvejić (SRCE), Branko Miljuš (SSP), Bojan Klačar (CESID), Sofija Mandić (CEPRIS), Nemanja Nenadić (Transparentnost), Zoran Gavrilović (BIRODI)…
Pavle Dimitrijevic (CRTA) je u uvodnoj reči poručio da rešenje problema biračkog spiska nije jedina nepravilnost unutar izbornog procesa, ali da je upravo njegova nezavisna revizija na kojoj sektor civilnog drustva insistira, predstavlja dobar prvi korak.
On je podsetio da su izborne mahinacije i prekrajanje volje građana na izborima 2023. godine u fokus stavile razmeru problema biračkog spiska.
On je napomenuo da su se ti problemi, usled njihovog nerešavanja, poslednji put ponovo pojavili na izborima u Kosjeriću i Zaječaru kada je još jednom potvrđeno da izborni spisak nije ažuran.

Dimitrijević je istakao da su se problemi tokom vremena množili, a da formirana radna grupa, koja je bila jedini odgovor vlasti na ovaj problem, je kao rezultat svog rada imala ništa.
Uprkos činjenici da je CRTA u julu prošle godine predstavila nacrt predloga i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, Dimitrijević ističe da se danas na tapetu ponovo nalazi nacrt izmena ovog zakona koji je pisala vlast i koji će po svemu sudeći ući u skupštinsku proceduru.
On je podsetio i na preporuke ODIHR i drugih nezavisnih posmatrača ističući njihovu posebnu zabrinutost povodom činjenice da građani nemaju poverenja u ispravnost ove evidencije.
Dimitrijevic je istakao da upravo nezavisna revizija o kojoj se govori od izbora 2023. može dati odgovore na pitanje “od čega pacijent (birački spisak) boluje”.
Nezavisna revizija
Vladimir Mihajlović (CRTA) poručio je da bi tu nezavisnu reviziju izvršavali relevantni akteri poput članova akademske zajednice, stručnjaka, nezavisnih posmatrača i nevladinih otganizacija.

On je dodao da prema određenim istraživanjima javnog mnjenja, preko jedna trećina građana Srbije smatra da je upravo nezavisna revizija dobar način za rešavanje ovog porblema.
Mihajlović je podsetio na slučaj promene prebivališta na koji je ukazao jedan građanin čija je majka bila žrtva izborne mahinacije prilikom koje joj je promenjena adresa prebivališta zarad glasanja u korist vladajuće stranke.
Dimitrijevic je poručio da ovo iako se može posmatrati kao pojedinačni slučaj, to nažalost nije i da je postojao veliki broj ovakvih slučajeva i da nedoslednosti u biračkom spisku koji su usledili tim mahinacijama to i potvrđuju.
Problem prebivališta
Iz tog razloga, Erceg apeluje da upravo provera prebivališta predstavlja nezaobilazni apekt revizije JBS.
Erceg je, govoreći o navodnom uvozu glasova iz RS, napomenuo da uprkos činjenici da prema zakonu pravo na glas ima svaki državljanin srbije, prema zakonu o JBS upravo prebivalište u Srbiji predstavlja ključni apekt biračkog prava.

Mihajlović kaze da je u poslednjih 14 godina preko 200 hiljada državlja RS je dobilo dvojno državljanstvo, kao i da je velik broj njih dobilo i prebivalište koje u određenim slučajevima ne moze biti objasnjeno nikako drugačije osima kao manipulacija unutar samog biračkog spiska.
Erceg je poručio da postoje i direktne intervencije u softver JBS, buduci da je unutar tog softvera mogu brisati i menjati podaci bez potpisa ispod tih promena. On objašnjava da nije moguća revizija tih promena što dodatno doprinosi atmosferi nepoverenja.
Dimitrijević je objasnio da je ključni aspekt problema taj što ne postoji potvrda od strane vlasti da zapravo postoji problem u ovoj evidenciji, što onda potom otežava pokretanje procesa njegove revizije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


