Da li je Picula bio blag prema Srbiji? 1foto (BETAPHOTO/European Parliament/Brigitte HASE)

Konačna vezija izveštaja Evropskog parlamenta o situaciji u Srbiji, koja se očekuje u maju, može biti kritičnija i oštrija u odnosu na nacrt izveštaja koji je za evroposlanike pripremio izvestilac za Srbiju Tonino Picula, smatraju sagovornici Danasa.

Picula je u četvrtak pred pred Spoljnopolitičkim odborom EP predstavljajući svoje nalaze, naveo da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju merila za članstvo u EU, a govorio je i o masovnim studentskim protestima posle pada nadstrešnice zgrade Železničke stanice u Novom Sadu.

On je naglasio da je Srbija formalno izrazila opredeljenje da postane članica EU i nameru da se do kraja 2026. uskladi sa pravnim tekovinama EU, ali da ona mora da demonstrira da je zaista strateški orijentisana ka tom cilju.

Istakao je da je potrebno primeniti preporuke posmatračke misije OEBS/ODIHR o izborima iz decembra 2023. reformisati izborni okvir i rešiti nedostatke, a od ključne važnosti je obezbediti nezavisnost institucija, uključujući i Regulatorno telo za elektronske medije, predočio je Picula.

Kao ključno za napredovanje na evropskom putu izdvojio je normalizaciju odnosa sa Kosovomi izneo očekivanje da Srbija preduzme sve neophodne mere da uhapsi počinioce terorističkog napada u Banjskoj.

Članovi Odbora koji su učestvovali u raspravi o nacrtu izveštaja imali su podeljeno mišljenje o njegovom sadržaju, pa su se u raspravi čuli stavovi da dokument u potpunosti oslikava krizu u zemlji, ili izveštaj nije fer i da je pristrasan.

Tako je slovenački evroposlanik iz političke grupacije Zelenih Vladimir Prebilič ocenio da je Piculin izveštaj dobar jer ukazuje na glavne probleme u vladavini prava, reformama, demokratiji, pomirenju, usklađivanju sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU uključujući i sankcije Rusiji.

Dodao je međutim da izveštaju „nedostaje više kritike upućene onima koji samo žele da smire situaciju“.

Dok je mađarska evroposlanica Anamarija Viček naglasila je da je nacrt pristrasan, sa negativnim tonom i najavila da će poslanička grupa Fides, kojoj pripada, podneti amandmane.

Budući da će sve poslaničke grupe EP podneti amandamne kako bi izmenile nacrt izveštaja. pitanje je u kom pravcu će izmene ići, da li ka ublažavaju ili zaoštravanju Piculinih konstatacija.

Da li je Picula bio blag prema Srbiji? 2
Foto: Privatna arhiva

Marija Stojanović, novinarka portala EWB (European Western Balkans), smatra da nacrt izveštaja o Srbiji predstavlja realističan prikaz (ne)prilika u našoj državi, naročito nagomilanih problema, pre svega, u domenu demokratije, osnovnih prava i sloboda, ali i nedovoljnog usaglašavanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, kao i zastoja u dijalogu Beograd-Priština.

– Konstatacije sadržane u ovom dokumentu novost su u odnosu na nacrte izveštaja koje je sastavljao prethodnik Tonina Picule na funkciji izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Vladimir Bilčik. Bilčikovi izveštaji davali su ulepšanu sliku, jer su se relativizovale nedaće poput katastrofalnog stanja medijske scene ili nedovoljnog napretka u borbi protiv korupcije. Takvom praksom Bilčik je činio medveđu uslugu Srbiji jer dugo nije bilo napretka na putu ka EU – podseća ona za Danas.

Dodaje da je ovoga puta, rok za podnošenje amandmana na nacrt izveštaja 6. mart.

– Imajući u vidu složenu političku i društvenu situaciju, uključujući masovne proteste protiv korupcija i studentske blokade, teško je očekivati da će ton dokumenta biti iole ublažen amandmanima. Naprotiv. Moguće je da će pojedine poslaničke grupe, uključujući Socijaliste i demokrate, liberale i Zelene predložiti da se neke formulacije dodatno pojasne ili zamene još oštrijim izrazima. Takođe, prethodnih godina je Evropska narodna partija, čija je SNS pridružena članica, nastojala da na sve načine izbaci što je više kritika moguće iz izveštaja o Srbiji, ali mislim da se ovoga puta to neće desiti jer i njihovi predstavnici u poslednje vreme kritikuju ovdašnji režim – ukazuje ona.

Da li je Picula bio blag prema Srbiji? 3
Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Slično kaže i Strahinja Subotić, programski menadžer Centra za evropske politike.

On očekuje da izveštaj posle usvajanja amandmana bude oštriji.

– Nacrt izveštaja je prilično jasan i kratak dokument što je i praksa. Imujući u vidu praksu za očekivati je veliki broj amandmana koji se meri desetinama i stotinama. Amandmani će narenih dana biti grupisani i onda će se glasati za svaku od tih grupacija. Konačni izveštaj biće usvojen u maju na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta. I sve grupe su već najavile da imaju štošta da dopune u tom nacrtu – objašnjava on za Danas.

Upitam očekuje li da izveštaj na kraju bude oštriji ili blaži u oceni stanja, odgovara da očekuje da bude oštirji.

– On je već sad prilično kritičan. Međutim, nije uloga izvestioca da sve kaže. On mora da ostavi prostor i drugim grupacijama. Znamo da će socijalisti, liberali, zeleni i pojedini narodnjaci težiti da izveštaj bude još konretnji, kritičniji i detaljniji u delovima koji se odnose na studente i proteste. Nasuprot njima, suverenisti, patriote i određena struja narodnjaka će pokušati da se izveštaj ne menja previše jer je on već dosta kritičan ali ne zadire previše u detalje. Tu su i konzervativci koji će tražiti balans – navodi Subotić.

Podsetimo, Picula bi, prema pisanju RSE, sledeće nedelje trabao da dođe u prvu zvaničnu posetu Beogradu od imenovanja na funkciju izvestioca za Srbiju. S obzirom na reakcije predstavnika vlasti na njegovo imenovanje jer je vrlo kritičan prema njihovim potezima, može se konstatovati da im on neće biti drag gost iz Brisela.

Za sada nije poznato ko će biti Piculini sagovornici, ali je jasno da predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, to neće biti, ako bude poštovao ono što je za Piculu govorio.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari