Žalosno je to što je jedna zemlja, odnosno jedan ministar preuzeo na sebe ulogu da zakoči evropske integracije Srbije, suprotno mišljenju svih članica EU pa i Haškog tribunala, i njegovog glavnog tužioca gospodina Bramerca – rekao je Božidar Đelić, potpredsednik Vlade zadužen za evropske integracije posle jučerašnjeg sastanka s evropskim komesarom Olijem Renom.
Đelići Ren su se sastali posle prekjučerašnjeg sastanka evropskih ministara, na kojem nije doneta odluka o deblokadi Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbijom.
„Ren je ponovio ponudu da Srbija odluči koje će elemente sporazuma jednostrano da sprovodi, kako bi stekla iskustva u primeni Sporazuma i kako bi dobila status kandidata. Mi ćemo tu ponudu razmotriti. U ime Srbije sam poručio da je važno da dobijemo i formalne garancije da su naši koraci viđeni kao primena sporazuma“ rekao je Đelić.
Prema Đelićevim rečima, Ren mu je u razgovoru ponovio da je razočaran time što Prelazni sporazum nije deblokiran, iako je 25 zemalja članica svesrdno branilo našu zemlju. Ren mu je poručio da je očigledno da gotovo sve zemlje Evrope žele Srbiju što pre kao članicu EU i da u tom cilju treba preduzeti određene korake. Đelićje najavio da će glavni tužilac Haškog tribunala SeržBramerc u decembru podneti izveštaj Savetu bezbednosti i da se to može videti kao jedna od mogućnosti da Prelazni sporazum bude na dnevnom redu Evropske komisije, kako bi se na Samitu ministara do kraja godine donela po Srbiju pozitivna odluka.
Izdavanje biometrijskih pasoša kao i usvajanje neophodnih zakona osnovni su uslovi za stavljanje Srbije na belu Šengen-listu – rekao je Đelićzadužen posle sastanka sa Žakom Baroom, potpredsednikom Evropske komisije zaduženim za pitanja pravde i vizne liberalizacije. Prema Đelićevim rečima dalji koraci u dodeljivanju biometrijskih pasoša građanima od ključne su važnosti. Zato će on po povratku iz Brisela da se sretne sa premijerom, predsednikom, ministrima MUP-a, pravde i spoljnih poslova i ljudskih prava kako bi ubrzali proceduru. „Ovo pitanje nije vezano za pitanje Haga niti primene SSP, tako da očekujem da neće biti političkih prepreka za to da Srbija dobije beli Šengen. Uz biometrijske pasoše drugi važan preduslov je zakonski okvir. I gospodin Oli Ren i Baroom pitali su me kada će Skupština usvojiti zakone o strancima, zaštiti ličnih podataka, azilu, agenciji za borbu protiv korupcije. Odgovorio sam da je sa premijerom postignut dogovor da se sledeće nedelje ti zakoni nađu na dnevnom redu Skupštine“, rekao je Đelić.
Đelićje Barou uručio zvaničan izveštaj Vlade o naporima koje Srbija čini da bi joj se omogućila vizna liberalizacija, što je naš odgovor na mapu puta koju smo dobili u maju ove godine. Prema Đelićevim rečima na jučerašnjem sastanku je taj izveštaj odmah ocenjen kao najkompletniji u odnosu na sve zemlje Balkana. On će biti proučavan a sredinom novembra Baro će predstaviti svim ministrima unutrašnjih poslova i pravde EU njegovu ocenu o tome koja je zemlja Balkana spremna a koja nije da ide dalje u dijalogu o liberalizaciji. „Rečeno nam je da Evropska komisija očekuje da će na proleće 2009. završiti tehnički deo posla i poslati na politički nivo Komisije i zemalja članica prvu generalnu ocenu o spremnosti zemalja za viznu liberalizaciju. Đelićje istakao da ovaj redosled poteza odgovara Srbiji i njenom cilju da beli Šengen dobije na leto 2009..
Dodatni novac EU za železnicu
Potpredsednik srpske vlade je rekao i da je sa zvaničnicima Evropske komisije pokrenuta rasprava o tome da se, pored dosadašnje podrške od 200 miliona evra godišnje iz budžeta EU, iz fondova EU podrže i elektrifikacija železničkog Koridora 10. Đelićje predočio da je cilj i da se od Evropske komisije dobije podrška da Srbija posle 2010. godine dobije nekoliko stotina miliona evra više nego što je dosad stizalo iz budžetskih sredstava Unije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


