foto (BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIĆ)„To da će bivši ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil raditi pro bono za Pupin inicijativu svakako ne znači da neće imati sopstvenog interesa u tom angažmanu. S obzirom na njegovo veliko diplomatsko, pa i životno iskustvo, ne samo u Srbiji, nego i uopšte na prostorima bivše Jugoslavije, njegova bi lobističko-konsultativna uloga u budućnosti zaista mogla da podseća na aktivnosti još jedng bivšeg ambasadora SAD, Vilijema Montgomerija poslednjih decenija kada su u pitanju naši prostori.“
Ovako za Danas nekadašnji ambasador i potpredsednik stranke Srbija centar SRCE, Mihajlo Brkić komentariše postavljnje Kristofera Hila na mesto višeg savetnika u Pupin inicijativi, sa ciljem da se ojača veza Srbije sa demokratama u američkom Kongresu, ali i činjenicu da Hil za ovaj posao neće biti plaćen.
Brkić napominje i da obzirom da Pupin inicijativa ističe da ima dvopartijski pristup ka američkom Kongresu morala bi da nađe i jednog republikanskog lobistu Hilovog kalibra, jer je on kao osvedočeni proklintonovski demokrata po prirodi stvari limitiran u kontaktima sa republikanskom Trampovom administracijom.

*Osim Hila angažovan je i republikanac, Kauš Arhe, a očekujemo još nekoliko značajnih američkih imena
Vuk Velebit, predsednik Pupin inicijative za Danas, ipak, objašnjava da Hil nije jedini angažovan, već je tu i republikanac Kauš Arhe, koji će, takođe, pro bono obavljati savetničku ulogu.
„Imenovanje ambasadora Kristofera Hila i republikanca Kauša Arhe predstavlja veliki korak u jačanju Pupin inicijative u Vašingtonu. Na taj način ćemo otvoriti nova vrata među demokratama i republikancima i ovo je novi zamah u našem delovanju u američkoj prestonici. Izgubili smo nekoliko decenija u srpsko-američkim odnosima, ali smo to počeli da menjamo i zato je bitno da u Vašingtonu imamo saveznike poput Hila i Arhe koji su poštovani u spoljnopolitičkim krugovima demokrata i republikanaca“, kaže Velebt za Danas.
Dodaje da ne možemo da se oslanjamo samo na pripadnike jedne stranke u Americi i zato je misija Pupin inicijative dvopartijska.
„Mi razgovaramo sa svima. Gospodin Hil i gospodin Arha će pro bono obavljati savetničke uloge u Pupin inicijativi, a mi očekujemo u narednom periodu da će nam se pridružiti još nekoliko značajnih američkih imena. Pupin inicijativa, kao nestranačka i privatno finansirana organizacija, danas je najznačajniji most izmedju Srbije i SAD, a naša uloga u Vašingtonu raste svakog dana i zato imenovanje Hila i Arhe dolazi u pravom trenutku za nas“, napominje predsednik Pupin inicijatve za Danas.

*Hil je, poput Montgomerija, iz istog diplomatskog, ali i političkog miljea
Branka Latinović, bivša ambasadorka i potpredsednica Foruma za međunarodne odnose, smatra da angažovanje ambasadora Hila od strane Pupun inicijative, a s obzorom na njegov predhodni angažman u Srbiji, predstavlja novu modu, koja je primetna poslednjih godina.
„Hilov angažman nije prvi, setimo se da je prvi američki ambasador Vilijem Montgomeri, nakon 5. oktobra 2000 godine, zapamćen po svom diplomatskom angažmanu u pomoći tadašnjoj opoziciji u Srbiji, da dođe na vlast, kasnije postao veliki pristalica sadašnje vlasti u Srbiji, iako sa njima 90-tih nije imao dobre odnose. Naprotiv“, kaže Latinovićeva, aludirajući na pojavljivanje Montgomerija u Beogradskoj areni na drugom rođendanu Srpske napredne stranke. A u jednom periodu je besplatno radio za naprednjake.
I Hil je poslednjih godina svog mandata u Srbiji davao otvorenu podršku režimu Aleksandra Vučića.
Prema rečima Latinovićeve Hill je, poput Montgomerija, iz istog diplomatskog, ali i političkog miljea. Iako je njegovo imenovanje puno obećavalo, on nije uspeo da dovede do cilja svoju diplomatsku misiju – postizanja sorazuma o strateškom partnerstvu izmedju Srbije i SAD.
„Da li ce nastaviti na tom poslu, ali sada na drugačiji način i sa lične pozicije, verovatno da. Mislim da je to bio i jedan od glavnih razloga Pupunove inicijative da ga angažuje. Da li će Hill u tome pomoći? Verovatno da, ali u ograničenom obimu i to u unapređenju ekonomskih odnosa sa onim državama gde su guverneri iz Demokratske stranke“, napominje naša sagovornica.
Ona, ipak, primećuje na nakon stupanja na snagu carina koje je uveo Tramp, i na kojoj listi za Srbija su one 35 odsto, čini se da je i ekonomska oblast sada pre u stanju zaleđivanja, nego otvaranja prostora za procvat tih odnosa.
„Što se tiče političke dimenzije, ne vidim ni tu neki veći prostor, jer republukanci dominiraju u Kongresu i Senatu, a oni nešto nisu otvoreni za nekog ko dolazi kao ambasador koga je imenovala Bajdenova administracija. Hill svakako može da pimogne pojavljivanjem u medijima, učešćem na tribinima koje organizuju instituti, univerziteti, razne fondacije i dr. To jeste od pomoći, ali će služiti i njegovoj ličnoj poziciji, što on može da iskoristi na drugi način za svoj interes, pre svega da je i dalje prisutan u javnosti. Naravno to podrazumeva i njegovo angažovanje u Srbiji. Na koji način, to ćemo tek videti“, navodi bivša ambasadorka.

*Angažovanje Hila logičan korak u nastojanju srpskih vlasti da pređu u kategoriju „istinskih američkih prijatelja“
Milovan Božinović, bivši ambasador, za Danas ocenjuje da angažovanje Hila nije iznenađenje, nego očekivan, pa i logičan korak u nastojanju aktuelnih srpskih vlasti da pređu u kategoriju „istinskih američkih prijatelja“, otprilike onako kako je Tramp ovih dana nazvao Kosovo u pismu Vljosi Osmani.
„Samo što ovog puta, izgleda, nema ishitrenih prečica i šeprtljanja, čega je donedavno bilo (poseta Floridi), nego se ide postupno, uspostavljanjem bliže, poverljive komunikacije na više frontova i nivoa, o čemu, po svemu sudeći, svedoči i povratak Hila u red važnih poslenika srpsko-američkih odnosa. Hil nije samo dokazani prijatelj aktuelnih srpskih vlasti – a to nikad ne bi bio bez „miga“ iz Vašingtona – nego je u svojoj zemlji autoritet za našu zemlju i region, dakle neko ko će se za stvari pitati, posebno kod najdelikatnijih tema“, navodi Božinović.
Prema njegovim rečima „delikatno“ u ovom momentu je u prvom redu pitanje dokle je Srbija, ovakva kakva je danas, spremna da ide kako bi zaslužila zvanje „istinski američki prijatelj“.
Za razliku od EU koja „podseća“, „upozorava“ i „opominje“ da Srbija, ako želi članstvo, mora voditi spoljnu politiku na premisama EU, sa (naročito Trampovom) Amerikom, kako kaže naš sagovornik, sve je to jednostavnije.
„Ako radiš šta ti se savetuju, brzo ćes uživati dobrobiti „istinskog prijateljstva“. A one nisu zanemarljive. Na primer: pošto je Tramp, u svom stilu, srozao EU na status američkog vazala, takav, „novi“ EU će teško odbiti da primi u članstvo američkog „istinskog prijatelja“, ako to s druge strane Atlantika budu tražili“, objašnjava bivši ambasador.
On ističe i da bi novi, tesni američko-srpski odnosi mogli tako, čudnom političkom vratolomijom, nadoknadi duge godine našeg batrganja na putu ka EU, s time što bi to bila jedna obesnažena i marginalizovana EU, kakva je, inače, već neko vreme.

„Još važnije je za našu političku realnost da li bi nova srpsko-američka bliskost vratila određeni optimizam da je miguće razrešiti kosovski i BiH čvor koji nam suviše dugo vise o vratu. Vraćanje iz hibernacije tzv Vašingtonskog sporazuma iz prvog Trampovog mandata (koji involvira i Ohridski sporazum), kao i kažnjavanje Dodika pokazuju da današnja Amerika ima i moć i nameru da bar neke krize usmerava po svojim potrebama i načelima i da je se treba držati radi sopstvene dobrobiti. Već viđeno, samo što vlast nikad nije imala ovako žilavog unutrašnjeg protivnika kao danas“, dodaje naš sagovornik.
Sve u svemu, navodi Božinović, ako Srbija želi da zasluži rang “ istinskog američkog prijatelja“, to bi bio nemali zaokret ka „vesternizaciji“ srpske spoljne politike.
„U duhu je sadašnjih srpskih vlasti da svoje akcije pripremi snažnom propagandom inicijativom prema domaćoj javnosti, samo što ona sada ima tu specificnost da su glavne akcije prema Zapadu praktično sklonjene od javnosti (Đurić u Vašingtonu, Meloni u Beogradu i sl), a u prvi plan je stavljena besomučna, pa i mučna tirada prema unutrašnjim protivnicima – da su “ sluge Zapada“ i sl. Reklo bi se da naša vlast shvata da joj samo sa Zapada – a ne na primer iz Rusiji, pa ni iz Kine – ne može doći ta dragocena infuzija nove čvrstine i samopouzdanja i da na tome bez ustezanja radi. Znajući da će domaće pristalice to po običaju progutati, a da će svojim unutrašnjim protivnicima začepiti usta, „jer se menja“ i sl. U ocekivanju da u novoj, ovog puta zapadnoj zavetrini nastavi po istom“, zaključuje Milovan Božinović.

*Hil je tokom svog mandata u Beogradu bio izuzetno angažovan na približavanju Srbije NATO-u
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora, podseća za Danas da nema dostupnih javnih informacija koje bi sa sigurnošću potvrdile da li je savetnička pozicija Kristofera Hila u Pupin inicijativi isključivo lična promocija, ili deo šireg strateškog plana. Moguće je, kako kaže, da je ova odluka motivisana poslovnim, diplomatskim ili strateškim interesima, imajući u vidu njegovu prethodnu ulogu američkog ambasadora u Srbiji, kao i angažman u inicijativama za unapređenje odnosa između Srbije i SAD.
„Treba, međutim, imati u vidu da je Hil tokom svog mandata u Beogradu bio izuzetno angažovan na približavanju Srbije NATO-u. Srbija već od 2006. godine blisko sarađuje sa američkom vojskom, posebno sa Nacionalnom gardom savezne države Ohajo, sa kojom je i Hil godinama negovao bliske odnose. Takođe, poznato je da je ohrabrivao Srbiju da prodaje oružje Ukrajini. U jednoj izjavi naglasio je da je svestan snažnog antiameričkog raspoloženja u srpskoj javnosti, ali da smatra da mu je „zadatak da to promeni“, ocenjuje Biserko za Danas.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


