foto EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJPremijer Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti izjavio je da je napad na kanal „Ibar–Lepenac“ 29. novembra 2024. godine, pored materijalne štete i namere da se destabilizuje Kosovo, bio praćen „koordinisanom operacijom prikrivenog uticaja, sa ciljem iskrivljavanja činjenica i preokretanja narativa, pokušavajući da se Kosovo, kao žrtva napada, prikaže kao odgovorna strana“.
Kurti je naveo da optužnica koju je podiglo Specijalno tužilaštvo Kosova protiv trojice državljana Srbije, od kojih su dvojica, kako je naveo, „pripadnici ilegalnih struktura povezanih sa bezbednosnim institucijama Srbije“, potvrđuje da to nije bio izolovan čin, već „smišljeni pokušaj Srbije da u širim razmerama sabotira Kosovo“, prenosi Kosovo online.
„Ključni element predstavlja i činjenica da međunarodna forenzička ekspertiza konstatuje da eksploziv korišćen u terorističkom napadu te noći ima vojno poreklo. Kako optužnica, tako i nalazi međunarodne forenzičke ekspertize, u potpunosti su u skladu sa početnim procenama naših bezbednosnih institucija, koje sam izneo pre godinu dana na vanrednoj konferenciji za medije u vladi. Grafikon u ovoj objavi jasno pokazuje da teroristički napad od 29. novembra 2024. godine predstavlja i prelomnu tačku u građanskim reakcijama u Srbiji, koje su se ubrzano eskalirale od 1. novembra 2024. godine, nakon tragedije u Novom Sadu, u kojoj je život izgubilo 16 ljudi“, napisao je Kurti u objavi na Fejsbuku.
On je naveo da je „režim Aleksandra Vučića odlučio da udari na Kosovo i eksternalizuje unutrašnju krizu“.
„Napadom koji su izvršile strukture povezane sa vojnim obaveštajnim službama, tri nedelje nakon tragedije u Novom Sadu i deset dana pre prve najavljene protestne akcije u Beogradu, pokušano je premeštanje krize iz Beograda ka severu Kosova. Cilj napada, pored izazivanja energetskog kolapsa i prekida ključnih usluga na Kosovu, bio je i stvaranje nesigurnosti među građanima većinski srpskih opština na severu. Napad na vodeni kanal u Varagama, u Zubinom Potoku, uticao je na ukočenost građanskih reakcija u Srbiji, zaustavljajući dalje eskaliranje protesta, što se čini da je bio drugi cilj vlasti u Srbiji. Ovaj grafikon dokazuje da Srbija nastavlja da deluje prema starim obrascima proizvodnje kriza, sličnim praksama iz perioda Miloševića, namernim generisanjem tenzija u svom okruženju radi očuvanja unutrašnje vlasti“, istakao je premijer u tehničkom mandatu.
Kurti smatra da „ruske hibridne metode i dalje služe kao referentni priručnik za destabilizaciju Kosova i čitavog Zapadnog Balkana“.
Navodi da nakon Banjske 24. septembra 2023. godine napad na „Ibar-Lepenac“ predstavlja „još jedan čin koji su izvršili državni akteri Srbije, u saradnji sa paradržavnim strukturama, uključujući Milana Radoičića“.
„Republika Kosovo poziva svoje međunarodne partnere da se ova dešavanja ne tretiraju kao izolovani bezbednosni incidenti, već da se shvate kao deo sistematskog, od države sponzorisanog modela destabilizacije, koji ugrožava regionalni mir i stabilnost, demokratski poredak i bezbednosnu arhitekturu na Zapadnom Balkanu. Odgovornost za ove postupke je već razjašnjena; neophodno je što pre preduzeti konkretne sankcione korake kako bi se sprečilo njihovo ponavljanje“, zaključio je Kurti.
U sredu je, pred Posebnim odeljenjem Osnovnog suda u Prištini počelo pripremno ročište u slučaju trojice Srba optuženih za napad na kanal „Ibar-Lepenac“: Dragiši i Jovanu Vićentijeviću i Igoru Dimoviću.
Eksplozija na kanalu „Ibar-Lepenac“ u selu Varage kod Zubinog Potoka desila se 29. novembra prošle godine.
Prema pisanju Novosti iz aprila ove godine, operativnim angažovanjem na planu sagledavanja sabotaže na kanalu Ibar-Lepenac na severu Kosova, Bezbednosno-informativna agencija (BIA) došla je do podataka koji ukazuju da je sabotažu izvršila organizovana kriminalna grupa čiji su članovi pripadnici Kosovske policije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


