Foto: EPA/OLIVIER HOSLETNedostatak normalizacije odnosa Prištine i Beograda i dalje usporava oba partnera na njihovom evropskom putu, jedan je od zaključaka sa današnjeg samita lidera EU i Zapadnog Balkana održanog u Briselu.
„Svi sporazumi postignuti u dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU moraju biti sprovedeni, posebno Sporazum o putu ka normalizaciji i njegov Aneks“, navodi se u deklaraciji lidera Evropske unije i njenih država članica, zaključenoj uz konsultacije sa partnerima sa Zapadnog Balkana.
Na današnjem sastanku nije bilo predstavnika Srbije, te se ona nije usaglasila s ovom deklaracijom.
Dodaje se da je podrška u okviru Instrumenta za reforme i rast Zapadnog Balkana uslovljena konstruktivnim angažmanom partnera sa merljivim napretkom i opipljivim rezultatima u normalizaciji njihovih odnosa.
Još piše da je današnji samit pokazao snagu odnosa EU i Zapadnog Balkana, te da potrebu za sve jačim vezama dve strane naglašavaju ruski rat protiv Ukrajine i rastući geopolitički izazovi.
Lideri su potvrdili „punu i nedvosmislenu posvećenost“ perspektivi članstva Zapadnog Balkana u EU, uz navode da je proširenje realna mogućnost koju treba iskoristiti.
Proširenje ocenjuju kao geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.
Zemlje koje žele postati članice, navode, moraju pojačati svoje reformske napore, a paralelno s tim, Unija mora pojačati svoje unutrašnje temelje i reforme.
EU očekuje od zemalja regiona da rečima i delima, kao i preuzimanjem odgovornosti i sprovođenjem reformi pokažu opredeljenost da poštuju evropske vrednosti i principe.
„Sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji, ravnopravnost polova i snažna uloga civilnog društva ključni su za osiguranje funkcionalne demokratije. EU poziva partnere da garantuju prava pripadnika manjina i jednak tretman za njih“, dodaje se.
Inkluzivna regionalna saradnja, pomirenje i dobrosusedski odnosi ostaju ključni za izgradnju zajedničke budućnosti, kao i za sprovođenje međunarodnih sporazuma u dobroj veri i s opipljivim rezultatima, navodi se.
U deklaraciji su istakli i nepokolebljivu podršku i solidarnost s Ukrajinom. Pohvalili su zemlje regiona koje su se uskladile sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU i pozvali one koji to još nisu učinili da slede njihov primer.
Pozdravili su napredak u postepenoj integraciji partnera Zapadnog Balkana u Jedinstveno tržište EU, i dalje naveli da će Plan rasta ubrzati socio-ekonomsku konvergenciju između Zapadnog Balkana i EU, pod uslovom da partneri sprovedu reforme vezane za EU.
„EU pozdravlja i nastaviće da podržava jačanje povezanosti, uključujući energetsku, transportnu i digitalnu povezanost unutar regiona i s EU. EU nastavlja podržavati tekuće napore na diverzifikaciji izvora i ruta snabdevanja energijom. Ovo će povećati našu energetsku sigurnost i smanjiti zavisnosti. Evropska unija će nastaviti doprinositi energetskoj tranziciji na Zapadnom Balkanu“, piše u deklaraciji.
Upravljanje migracijama ostaje zajednički izazov i ključni prioritet.
Istaknuto je i da zajedničke napore treba nastaviti i u borbi protiv korupcije, trgovine drogom i svih oblika teškog i organizovanog kriminala, kao i u prevenciji i suzbijanju terorizma i nasilnog ekstremizma.
Naredni Samit EU-Zapadni Balkan biće održan u Crnoj Gori u junu 2026. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


