Nejasno kada je završena prva faza dijaloga na Kosovu 1Foto: FoNet/Nenad Đorđević

Izjava premijerke Ane Brnabić da se osniva radna grupa za drugu fazu unutrašnjeg dijaloga proizvodi određene nejasnoće pri tumačenju ovog procesa, jer nije sasvim jasno ni kada je dijalog započet, te kako može uopšte stići do druge faze.

Termin druga faza za unutrašnji dijalog nije prigodno koristiti, jer takvog dijaloga nije ni bilo, ukoliko ne računamo Vučićevo pismo listu Blic i reakcije na isto, već se na političkoj sceni Srbije po ovom pitanju uglavnom vodi monolog, ocenjuje za Danas Dušan Janjić, politički analitičar.

Osnivanje nove radne grupe pri Vladi Srbije Janjić tumači kao izvršavanje zadatka koji je poveren premijerki od predsednika Srbije.

– Naziv druga faza tumačim kao mogućnost da je Ana Brnabić pobrkala termine i da je na unutrašnji dijalog primenila korektan termin korišćen za Briselski dijalog. Premijerka je dobila zadatak da stvori administrativno-birokratske pretpostavke za četiri kruga konsultacija. Nema dijaloga, a takozvana druga faza sastoji se od konsultacija uz logističku podršku Ane Brnabić i aktivne propagande medija tima iz predsedništva uz direktnu kontrolu Aleksandra Vučića. Radna grupa ima zadatak da beleži i prenosi predsedniku države mišljenja ljudi o ovom pitanju – objašnjava Janjić.

Od najava razgovora koji bi se vodili širom Srbije ne očekuje mnogo, jer kaže da se sve mora završiti u oktobru i da ceo proces neće biti drugačiji od onoga kako Vlada već radi.

On ukazuje da unutrašnji dijalog treba da označi šta Srbija u pregovorima sa Kosovom želi od međunarodne zajednice kao posrednika, kao i od kosovske strane, a njegova svrha je da se proširi lista političkih i socijalnih aktera koji podržavaju zvaničnu politiku, ali da ona prethodno mora biti jasno definisana, dodajući da od Vučićevih najava zajedničkog formulisanja politike prema Kosovu nema ništa.

– Do sada su javne rasprave o ovoj temi više ličile na cirkus, sa nekoliko velikih konferencija u regionalnim centrima, slobodnim davanjem mišljenja preko sajta i još par spektakularnih konferencija na kojima učestvuju premijerka i predsednik. Te javne rasprave vode tome da se popišu mišljenja onih koji žele da učestvuju i to je neki pomak. Ali to nije dijalog kakav je najavljen – navodi Janjiić.

Izjavu Iljira Dede, poslanika skupštine Kosova, da će „treća faza dijaloga trajati dve godine, jer 2019. počinje da se planira novi budžet EU koja je dala signale Srbiji i Crnoj Gori da će 2025. moći da se učlane“, Janjić ocenjuje kao tačnu interpretaciju onoga što piše u materijalima Dejvida Filipsa sa Instituta za studije ljudskih prava američkog Univerziteta Kolumbija.

– Ono što je Iljir Deda spomenuo bilo bi jako dobro i za Srbiju, da se jedan krug zatvori, ali bojim se da su međunarodne okolnosti, kao i unutrašnje na Kosovu i Srbiji, mnogo komplikovanije. To mišljenje tumačim kao jednu poželjnu šemu i ishod, ali se bojim da se do ostvarenja ovih ciljeva i rokova neće doći – smatra Janjić i dodaje da u doglednoj budućnosti vidi finalizaciju pregovora, ali ne i konačno rešenje.

Kosovo nestaje iz Ustava i zakona zbog Poglavlja 35

„Konačno rešenje ne postoji i Srbija nije obavezana priznanjem Kosova. Nas obavezuje pregovarački okvir za Poglavlje 35 i Srbija da bi ušla u EU mora da ispregovara sve životne teme i da na kraju potpiše taj pravno-obavezujući sporazum. To de facto znači da se više u zakonima i Ustavu Srbije neće spominjati Kosovo, da se ne mogu donositi zakonske mere koje se odnose na južnu pokrajinu i uspostavljanje demarkacije, odnosno utvrđivanje granične linije. Zauzvrat se dobija članstvo u EU“, zaključuje za Danas Dušan Janjić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari