Foto: Screenshot/N1U kontekstu slojevite evropske krize, podela na evropski i ruski blok će biti važnija od podele na vlast i opoziciju. Parlamentarna većina koja će se formirati moraće da računa, makar po pitanju nekih egzistencijalno važnih pitanja na polju spoljne politike, upravo na ovu novu blokovsku podelu, kaže za Danas predsednik Libeka u urednik portala Talas Miloš Nikolić.
U kontekstu sve jačih pritisaka i ponovljenih poziva zemalja Zapada i njihovih predstavnika, da Srbija stane na stranu EU i njenih partnera i napravi odlučnije korake ka uvođenju sankcija Rusiji, Nikolić kaže da se u Srbiji i na unutrašnjem planu prave podele na liniji istok-zapad; ali i da je uveren da nova Vlada, koja se nalazi pred izazovom vođenja spoljne politike u ovakvim okolnostima – neće napraviti grešku pri izboru strane.
„U Srbiji se stvara nova podela. Podela koje prevazilazi jednostavnu podelu na vlast i opoziciju. Ta važnija podela jeste podela na dva bloka. U tom smislu nemam dileme da će nova vlada Srbije odgovorno da pristupi vođenju zemlje u ovoj krizi koja ne samo da će trajati dugo već će pred našim očima politički i vojno da promeni Evropu. Srbija je kroz istoriju pravila neke greške koje su se ispravljale decenijama. Od kojih se neke još ispravljaju. Ubeđen sam da danas nećemo napraviti takve greške“, naveo je Nikolić, upitan da li će pozivi zapadnih ambassadora da Srbija odlučnije uvede sankcija Rusiji uticati na formiranje nove Vlade.
Nemački ambasador u Srbiji Tomas Šib je gostujući na televiziji N1 ponovio stav Nemačke, ali i cele EU, da se od Srbije očekuje da se usaglasi sa svim narednim sanckijama Rusiji kao i da od toga zavisi brzina njenog puta ka EU.
Gotovo istovremeno šef Misije EU u Srbiji Emanuele Žofre poručio je da Srbija do sada jeste napravila brojne korake, ali da u slučaju uvođenja novih sankcija EU želi da je vidi na svojoj strani.
Ambasador Francuske Pjer Košar poručio je da to ne znači „ucenjivanje Srbije“ ali da se od nas traži da budemo dosledni.
„Poziv ambasadora Šiba da Srbija uvede sankcije Rusiji može da iznenadi samo nekoga ko je u komi od 24. februara ove godine. Putinov napad na Ukrajinu probudio je takvu političku, vojnu, ekonomsku i moralnu krizu kakvu Evropa nije osetila od 1945. Srbija, kako je rekao i predsednik Vučić, iako vojno neutralna, nije politički neutralna. Kad se ta rečenica stilski preoblikuje da zvuči potvrdno zapravo znači da je Srbija politički u ovom sukobu pristrasna, da ima svoju stranu – a to je Zapad. Vezanost i pristrasnost za tu stranu određena je našim interesima i našim vrednostima“, naglasio je Nikolić.
On dodaje da, iako je delovalo da su jugoslavenski ratovi devedesetih i bombardovanje Jugoslavije uporedivi sa trenutnim razaranjima na istoku Evrope, ukrajinski rat je drugačija vrsta sukoba – kako po intenzitetu borbi, sveobuhvatnosti upotrebe vojnih snaga, spoljnim prelivajućim efektima globalnog karaktera (ekonomska i humanitarna kriza) tako i po tome što se čitava Evropa ujedinila protiv autokratskog režima iz Kremlja.
„Najveći politički problem danas u Srbiji jeste odnos prema tom jedinstvu, odnosno što ne sme jasno da se kaže da je Srbija i interesno i vrednosno ujedinjena sa Zapadom. Opreznost u nastupima koja se graniči sa političkim kukavičlukom mnogih političkih aktera jeste nažalost očekivana jer je ovde javnost godinama sistemski hipnotisana da produbljuje emocije slepe ljubavi prema autokratskom režimu iz Kremlja. Naravno da ovo sve ima ozbiljne posledice na unutrašnje politički odnose – koliko god i dalje da se neguje neka vrsta političkog dobrovoljnog slepila. Utisak mi je ipak da najave koje smo mogli da čujemo od predsednika Vučića ipak idu u pravcu buđenja iz te hipnoze“, naglasio je Nikolić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


