“Za vlast mira neće biti”: Šta nam donosi protestna jesen? 1Foto: FoNet/Senad Župljanin

Početak nove školske godine za vlast predstavlja povratak “na normalu”, na redovnu nastavu i život pre blokada. Za građane i studente, koji već deset meseci protestuju na ulicama i fakultetima širom Srbije, početak školske godine predstavlja tačno 10 meseci od pada nadstrešnice.

U ponedeljak, 1. septembra srednjoškolci su uz studente zajedno pozvali na okupljanje u Beogradu, na kojem će obeležiti 10 meseci od pada nadstrešnice.

“Pamtimo tragediju, zahtevamo odgovornost, borimo se za bolju državu. Ne okrećemo glavu. Zajedno do kraja”, napisali su đaci u blokadi na Instagramu.

Pored šetnje Beogradom, i niški studenti su pozvali građane da se okupe 1. septembra ispred zgrade Osnovnog suda u Nišu, gde će se održati studentski govori, šesnaestominutna tišina i studentski performans u znak sećanja na nastradale u padu nadstrešnice.

U javnosti se tokom leta često moglo čuti kako se čeka jesen, za naredne veće proteste i akcije što građana što studenata. Mnogi su naglašavali da sada dolaze nove generacije i učenika i studenata koje će biti spremne za nove poteze, pa možda i nove blokade.

Ipak, postavlja se pitanje da li će početak nove školske godine ispuniti ovakva očekivanja, te da li i u kojoj meri treba očekivati da će se sve veće akcije dogoditi u režiji studenata.

Profesor u penziji Filozofskog fakulteta u Beogradu Žarko Korać za Danas naglašava da protesti i dalje traju, da nisu prestajali.

“Za vlast mira neće biti”: Šta nam donosi protestna jesen? 2
foto FoNet Milica Vučković

“Oni su sa manje učesnika i vrlo, rekao bih, specifičnije usmereni. Obično se protestuje zbog nekog konkretnog hapšenja, zbog nekog nasilja policije. Dakle, oni nisu prestali”, tvrdi naš sagovornik.

Ipak, ističe on, bitno je ne mešati uzroke i posledicu, te dodaje da su protesti posledica, dok je uzrok ogromno nezadovoljstvo.

“Treba se uvek vratiti na početak, a to je pad nadstrešnice u Novom Sadu i šesnaestoro mrtvih zbog korupcije i zbog nesposobnosti vlasti. To je pravi uzrok”, kaže Korać.

On ističe da protesti mogu u različitim trenucima biti puno slabiji i puno jači, ali da nezadovoljstvo, koje je njihov uzrok, neće nestati.

“Znači, protest je forma nezadovoljstva, ali je nezadovoljstvo duboko”, naglašava naš sagovornik.

On ističe da najavljeno pojeftinjenje proizvoda od 1. septembra, kao i povećanje penzija od decembra, neće nikako umanjiti ogromno nezadovoljstvo apsolutnom nekompetentnošću vlasti i korupcijom u vrhu vlasti.

“Dakle, ja očekujem da neće prestati, u nekom obliku će protesta stalno biti”, tvrdi Korać.

Na pitanje o polaganju nade u studente da ponovo “ožive” celokupne proteste, Korać još jednom ponavlja da nezadovoljstvo i dalje nije nestalo.

“Sve ono što radi vlast, dakle, ta demagogija kojom se počela služiti, počela je dve stvari da radi, prvo je nasiljem pokušala sve da spreči, što je potpuno diskreditovalo vlast, ne u očima naše javnosti, nego sad je prilično očigledno i u evropskoj javnosti”, pojašnjava sagovornik Danasa.

On ističe da je potpuno promenjen odnos prema Aleksandru Vučiću i njegovoj vlasti.

“On može da se pravi da se nije promenilo, ali potpuno je promenjen taj odnos zbog nasilja koje ipak kamere i svetske televizije pokazuju, policiju koja je brutalna, ljude koji ne pružaju nikakav otpor hapšenju, i mlade ljude pre svega”, navodi Korać.

Naš sagovornik naglašava da je suština u tome da niko ne može biti protiv toga da se situacija razreši na izborima.

“To je najdemokratskiji zahtev. Pošto zna da bi izgubio te izbore, onda on priča da će to biti pre mandata, a njegov predsednik stranke, bivši premijer Vučević, koji vrlo često govori stvari koje su čak i u neskladu sa partijskom politikom, on tvrdi da će izbori biti sledeće godine u redovnom roku”, navodi Korać.

On dodaje da je potrebno pre izbora postići i minimalni dogovor oko demokratskih uslova, ali da je problem u odbijanju da se prihvati jedino rešenje.

Govoreći o mogućnosti da studenti ponovo krenu “u ofanzivu”, Korać kaže da ne zna planove studenata, te dodaje da su oni uvek bili samostalni u svojim odlukama.

“Ono što znam, to je da nas svakako čeka jedna jesen velikog nezadovoljstva, ali ne mogu da predvidim oblik”, tvrdi naš sagovornik.

Podseća i da se sa protestima nakon pada nadstrešnice krenulo u Novom Sadu, kada su vojvođanski poslanici i odbornici, protestovali pred sudom, te da su se onda priključili studenti.

“Postoji jedna neizvesnost kojim tokom će to ići, ali, treći put kažem, nezadovoljstvo je duboko i ono neće nestati, dakle svakako za vlast mira neće biti”, zaključuje Korać.

Profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu Bojan Pajtić podseća da je Vučić još u martu proglasio kraj “obojene revolucije”, odnosno protesta.

Bojan Pajtić
foto FoNet Milica Vučković

“Što je babi milo, to joj se i snilo. Gotovo šest meseci posle toga svedočimo svakodnevnom žestokom otporu građana nasilničkoj i kriminalnoj vlasti. Otkako su počele blokade i studentska pobuna protiv katastrofalnog stanja u državi, građani su se masovno zaklinjali da će, ako jednom jedinom studentu padne dlaka s glave, figurativno govoreći – goreti nebo i zemlja”, ističe naš sagovornik.

Ipak, on ukazuje da su mnogi koji su govorili da studente ne treba savetovati niti im davati predloge to govorili kako bi opravdali svoje nečinjenje.

“Ozbiljnim i realnim rizicima u obaranju monstruoznog Vučićevog režima izložili su se studenti, srednjoškolci, njihovi profesori i novinari. Jedan sam od nekoliko profesora novosadskog univerziteta koji su se izložili direktnoj mogućnosti otkaza jer sam odbio da držim onlajn nastavu i onlajn ispite, jer su suprotni zakonu i volji studenata na mom matičnom fakultetu”, naglašava Pajtić, te podseća da danas “pljušte” ostavke nastavnom osoblju u školama.

Međutim, on tvrdi da bi Srbije već mesecima drugačije izgledala, da su svi oni koji su za promene preuzeli minimalne rizike.

“Najveći teret preuzeli su studenti koji su privođeni, prebijani, gaženi automobilima. Tamo gde su oni bili spremni da stave glavu, većina “odraslih” nije želela da stavi ni nokat”, ističe naš sagovornik.

On navodi da nije “primereno, pristojno ni ljudski svaljivati sav teret na najmlađe generacije”, te dodaje da o tome treba svi da razmisle, kako pametna mladost ne bi otišla, a Srbija postala zemlja ogorčenih staraca.

“Verujem da će se sutra veliki broj ljudi pridružiti srednjoškolcima i ne sumnjam da ćemo razbojničkoj vlasti koja vlada Srbijom u narednih par meseci videti leđa. Postavlja se samo pitanje – zaslužujemo li mi, uopšte, ovakvu mladost”, zaključuje Pajtić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari