foto FoNet Milica VučkovićSkupština Srbije u protekloj godini imala je bogatu međunarodnu aktivnost kako u okviru parlamentarnih institucija u kojima ima stalne delegacije tako i u okviru bilateralne saradnje. Osim toga Dom Narodne skupštine na Trgu Nikole Pašića primio je i ugostio oko 70 parlamentarnih i drugih delegacija i više od 30 državnika.
Održano je više od 50 seminara, kongresa, okruglih stolova, svečanih akademija, svečanih sednica, promocija i drugih skupova. Iz ovog doma strane delegacije odlazile su s rečima hvale, ali svega toga ne bi bilo da protokol nije dobro odradio svoj posao.
– Jedna država se prepoznaje po dobrom protokolu, koji je njeno ogledalo, a osnovna pravila međunarodnih i državnih poslova su pravila protokola. Protokol je i prozor u svet, jer prva osoba koju stranac vidi jeste predstavnik protokola i po njoj može da oceni kakvo je stanje u zemlji, objašnjava za naš list Vojislav Glišić, šef protokola Skupštine Srbije, koji se ovim poslom bavi skoro četiri decenije. Prema njegovim rečima, protokol je služba koja radi u senci i često je potcenjena, ali je zapravo najvažnija za prvi utisak gostiju i uspešnu realizaciju različitih manifestacija od državnog značaja.
Glišić navodi da su zaposleni u protokolu parlamenta veoma angažovani, jer to zdanje svakodnevno posećuju predstavnici Evropske unije, susednih zemalja, a na sednicama odbora često ima predstavnika međunarodne zajednice, vladinih i nevladinih organizacija. On navodi i da nisu retki zahtevi za ad hok organizaciju nekog događaja, kada su zvaničnici iz inostranstva samo „u prolazu“ ili kada ambasadori stranih država traže oproštajnu posetu, pa je potrebno brzo reagovati, jer, kako kaže u diplomatiji nije dobro otkazati ili odbiti takve zahteve.
Suština protokola jeste „preseans“ (preseance), odnosno rang-lista državnih i društvenih zvaničnika, ali ne po imenu i prezimenu, već po njihovom položaju. Na osnovu toga pravi se raspored ili program posete, utvrđuje sastav delegacija, zvanje članova, a protokol brine i o dočeku na aerodromu, smeštaju u hotelu, afinitetu glavnih gostiju, poklonima, njihovoj bezbednosti, rasporedima susreta… Svaka država ima takvu rang listu i za civilni i vojni diplomatski kor i osoblje protokola.
– Držeći se toga, služba protokola tačno zna gde koga treba da smesti na plenarnim zasedanjima, sednicama odbora, sastancima i prijemima ili obedima. Osim toga, služba protokola vodi brigu i gde se i kako postavljaju zastave, o intoniranju himni, gde će i ko sedeti na razgovorima, objašnjava Glišić i dodaje da predsednici, premijeri, ministri odbrane i načelnici generalštaba stranih država imaju pravo i na najviše vojne počasti.
Ukoliko u posetu dolazi predsednik parlamenta neke susedne zemlje, obaveza protokola je da sa „eskortom“ i vozilom za „veoma važne osobe“ sačeka gosta. „Ukoliko gost dolazi automobilom, na graničnom prelazu ulazi u naše vozilo i sa svojim ambasadorom u našoj zemlji dolazi do odredišta gde počinju sastanci. Prilikom odlaska procedura je ista, pa ga službe bezbednosti i protokol prate do izlaska iz zemlje. Ukoliko dolazi specijalnim letom, takođe se sprema pratnja, eskort i VIP vozilo ulazi na aerodromsku pistu, gost se sačeka i poželi mu se dobrodošlica“, navodi šef protokola Skupštine Srbije.
Čitav doček gostiju danas je mnogo sofisticiraniji nego ranije jer u kolonama više nema po 15 crnih limuzina, već se limuzinom vozi samo glavni gost, dok ostali putuju mini busem“. U Domu narodne skupštine ima nekoliko sala u kojima domaći zvaničnici primaju strane goste, a odabir prostorije za prijem zavisi od broja zvanica i njihovog ranga, jer sale ne smeju biti pretrpane, niti poluprazne.
Tako, na primer, predsednica parlamenta u Kabinet princa Pavla prima visoke strane zvaničnike, poput predsednike država, premijera ili predsednika parlamenta, gde ukupno može da stane 15 osoba. Nije retkost da neke druge goste predsednica primi i u svom kabinetu, dok se veći sastanci mogu odvijati u Velikoj sali koja sa sedištima na balkonu ukupno ima 450 mesta i maloj, odnosno plenarnoj sali sa 230 sedišta.
– Protokol je zanat koji rade profesionalci sa iskustvom, koji, pri tom, moraju da poseduju organizacione sposobnosti, da budu obrazovani, vaspitani i uglađeni, i što je najvažnije, u svakom trenutku moraju da imaju rešenje. To je servis koji podrazumeva akademski pristup, naglašava Vojislav Glišić i dodaje da tretman ove službe nije uvek zadovoljvajući.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


