Ponavljanje mera protiv Srpske liste: Da li je cilj politička marginalizacija? 1foto EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ

Odluka CIK-a da ne odmah sertifikuje Srpsku listu za vanredne izbore zakazane za 28. decembar, nego tek posle žalbe, ukazuje na postojeći problem zakonitosti i političke nepristrasnosti izbornog procesa na Kosovu. Prema rečima naših sagovornika, ova odluka nije zasnovana na pravnim kriterijumima, već ima jasnu političku pozadinu.

Centralna izborna komisija u Prištini ponovo je odbila da verifikuje Srpsku listu za učešće na izborima na Kosovu i Metohiji, pa je, kao i u februaru i oktobru ove godine, isto postupila i povodom vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za 28. decembar. Sa dva glasa za, dva protiv i sedam uzdržanih, CIK nije potvrdio pravo Srpske liste da učestvuje na izborima.

I u slučaju izbora održanih 9. februara, CIK je doneo istu odluku, da bi potom Izborni panel za žalbe i pritužbe naknadno naložio Komisiji da omogući učešće Srpske liste.

Sada se ponavlja slična situacija, Srpska lista objavila je u petak popodne da je Izborni panel usvojio njenu žalbu i da će biti verifikovana za učešće na izborima.

Kosovski ombudsman Naim Ćeljaj ocenio je da je prethodna odluka CIK-a doneta bez pravnog osnova i suprotno procedurama propisanim zakonom.

Na tu odluku je reagovala i Misija OEBS-a na Kosovu, izrazivši razočaranje i zabrinutost. U saopštenju je istaknuto da ovakve odluke potkopavaju pravo političkih subjekata da učestvuju na izborima, uz ocenu da zabrinjava rastuća politička polarizacija u CIK-u i ponašanje koje, kako se navodi, deluje vođeno stranačkim, a ne pravnim kriterijumima.

Ovakav potez CIK-a sagovornici ocenjuju kao deo šire političke strategije vlasti u Prištini, ističući da se ponavljanje istog obrasca uklapa u širu dinamiku odnosa kosovskih institucija prema Srpskoj listi.

Izvršni direktor Centra za afirmativne društvene akcije Miodrag Marinković ocenjuje da su ovakvi potezi postali rutinska pozicija Samoopredeljenja i svojevrsni “nacionalni dekor kojim se dodvoravaju nacionalno orijentisanom biračkom telu”.

Ponavljanje mera protiv Srpske liste: Da li je cilj politička marginalizacija? 2
Printsktin Altarnativna TV

On navodi da je upravo to cilj ovih postupaka, budući da postoje pravni presedani i procedure kroz koje se takve odluke u narednoj instanci odlučivanja redovno poništavaju, pa sve više liče na predstavu bez suštinskog efekta. U širem kontekstu, međutim, Marinković smatra da ovakve akcije ipak dobijaju političku logiku.

– Samoopredeljenje se godinama dosledno trudi, i u velikoj meri uspeva, da Srpsku listu potpuno stigmatizuje u albanskom društvu, ali i na političkoj sceni Kosova – objašnjava.

Dodaje da su, svesni da su ideološki protivnici, ovakvim potezima otežavaju i drugim kosovskim partijama ulazak u postizborne koalicije sa Srpskom listom, čime praktično neutralizuju uticaj deset rezervisanih poslaničkih mesta u postizbornoj kombinatorici.

– To je zaista opasna politička kalkulacija, ali, nažalost, ništa novo za ovu vlast u Prištini – zaključuje Marinković.

Projektna menadžerka NVO Nova društvena inicijativa Milica Andrić Rakić ocenjuje da Samoopredeljenje već treći put pokušava da ukloni Srpsku listu iz političkog života bez valjane pravne osnove, ukazujući da je, nakon što je prvi pokušaj propao, postalo jasno da se takav ishod ne može postići bez sudske presude.

Ponavljanje mera protiv Srpske liste: Da li je cilj politička marginalizacija? 3
Foto: Kossev

Ona ističe i da Samoopredeljenje, uprkos tome, zbog spektakla koji je prvi put pratilo ovu inicijativu, sada ne može da prestane da ponavlja iste poteze, jer bi to izgledalo kao da odustaje od sopstvenih stavova.

– Radi se o jako rigidnoj ideologiji u kojoj nema mesta za pragmatizam pa ni razmišljanje da ponavljanje istih akcija nece doneti željene efekte ako se neke premise ne promene. Zato treba očekivati da Samoopredeljenje nastavi to da radi dok god ima predstavnike u CIK-u – zaključuje.

Podsetimo, u danu kada je usvojena žalba Srpske liste došlo je i do primoredaje vlasti u srpskim opštinama posle lokalnih izbora na Kosovu 12. oktobra. Svi gradonačelnici su iz Srpske liste.

Vršilac dužnosti ministra lokalne samouprave Elbert Krasnići izjavio je da je konstituisanje lokalnih skupština proteklo „u skladu sa odredbama Ustava Kosova“, prenela je agencija Beta. Krasnići je novim predsednicima opština poželeo uspešan mandat.

„Danas su održane konstitutivne sednice u opštinama Đakovica, Gračanica, Leposavić, Lipljan, Mamuša, Severna Mitrovica, Novo Brdo, Parteš, Ranilug, Štrpce, Štimlje, Zubin Potok i Zvečan. Sve se odvija u redu i u skladu sa odredbama koje proističu iz Ustava Kosova“, napisao je Krasnići na Fejsbuku.

Novi gradonačelnik Mitrovice je Milan Radojević, Zvečana Dragiša Milović, Zubinog Potoka Miloš Perović a Leposavića Zoran Todić.

Gradonačelnik Parteša je Dragan Petković, Raniluga Tanja Antić, Gračanice Novak Đivić, Štrpca Ivan Tanasijević, Novog Brda Saša Milošević i Klokota Božidar Dejanović.

Ceremonija polaganja zakletve održana je uz zastavu Kosova i sliku predsednice Vjose Osmani.

„Svečano izjavljujem da ću svoje dužnosti i ovlašćenja kao gradonačelnik opštine obavljati časno, verno, nepristrasno, savesno i u skladu sa zakonom, kako bih obezbedio uslove za miran i prosperitetan život za sve“, kaže se u zakletvi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari