Šta u izveštaju Evropske komisije piše o studentskim i građanskim protestima? 1foto FoNet Marko Dragoslavić

Evropska komisija koja je danas objavila godišnji izveštaj o napretku evropskih integracija Srbije, posvetila je jedan deo analize i protestima koji su pokrenuti posle pada nadstrešnice u Novom Sadu prošle godine.

Evropska komisija u jednom delu svog izvešata konstatuje da su “nakon tragičnog incidenta u Novom Sadu, u raznim gradovima održani veliki protesti kojima se zahteva odgovornost i efikasnija borba protiv korupcije, uključujući studentske blokade velikih univerziteta”.

“Visoki zvaničnici pokušali su da delegitimizuju demonstrante, kao i nekoliko medija i organizacija građanskog društva, sugerišući, bez ikakvih dokaza, da žele da „unište ustavni poredak Srbije“ i da pripremaju „obojenu revoluciju“ koju podržavaju i finansiraju stranci. Bilo je nekoliko nasilnih incidenata protiv demonstranata i novinara i do danas su samo neki počinioci procesuirani, dok je nekoliko drugih predsednik pomilovao od krivičnog gonjenja”, piše u izveštaju.

Kako se navodi, takvi incidenti su se intenzivirali tokom leta, uključujući vandalizam i napade na imovinu pojedinaca i preduzeća za koja se smatra da podržavaju proteste. Bilo je i slučajeva napada na nezaštićene prostorije vladajuće stranke od strane nasilnih pojedinaca.

“Što se tiče postupanja vlasti na protestima, prijavljeni su slučajevi prekomerne upotrebe sile od strane policije, uključujući i protiv novinara i maloletnika. Takođe je bilo tvrdnji o upotrebi toksičnog CN gasa protiv demonstranata, što je Ministarstvo unutrašnjih poslova negiralo, i o neidentifikovanim, maskiranim osobama obučenim u uniforme koje podsećaju na policiju koja koristi silu protiv demonstranata”, navodi EK.

U izveštaju se dodaje da je Bezbednosno-obaveštajna agencija (BIA) sa demonstrantima održala „informativne razgovore“, što je shvaćeno kao oblik pritiska.

“Policijski službenici u civilu hapsili su demonstrante i oduzimali i pregledali njihove telefone; prethodne preporuke Ombudsmana da se nose uniforme sa vidljivom policijskom identifikacijom još uvek nisu u potpunosti sprovedene. Ukupno je nekoliko stotina pojedinaca uhapšeno u kontekstu protesta, a neki su pritvoreni ili stavljeni u kućni pritvor.

Međutim, malo ovih slučajeva je rezultiralo optužnicama”, konstatuje se.

Komisija podseća da je Evropski sud za ljudska prava je 29. aprila 2025. godine izdao privremenu meru u slučaju koji se odnosi na navodnu upotrebu zvučnog oružja za kontrolu gomile od strane vlasti na demonstracijama u Beogradu 15. marta.

“Sud je obavestio vladu da treba da spreči svaku upotrebu zvučnih uređaja za kontrolu gomile (osim u svrhu komunikacije). Sud je primetio da je „upotreba takvog oružja za kontrolu gomile bila nezakonita u Srbiji i, posebno, potencijalno ozbiljne posledice po zdravlje koje bi mogle biti uzrokovane velikom broju ljudi”, navodi se u Izveštaju.

I zaključuje u tom delu da “još uvek nije bilo verodostojnih naknadnih mera od strane vlasti koje bi negirale takvu upotrebu te da je slučaj koji je pokrenulo Tužilaštvo za organizovani kriminal u toku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari