foto EPA/ANDREJ ČUKIĆKritike na račun studentskog pokreta kada je reč o nacionalizmu, odnosno zbog činjenice o izuzimanju integracija u Evropsku uniju kao prioritetne teme za ovdašnje društvo, naveliko su tema posmatračima prilika. Studentima su važne teme i okupljanja uglavnom smestili u danima državnih praznika, novoustanovljenih, kao i onih koji se tiču nacionalne istorije.
O članstvu Srbije u Evropsku uniju nema ni reči, ni govora, osim prošlogodišnjih vožnji biciklima i trčanjem do centara u EU, gde su ih dočekali čelnici Unije.
I to mnogima upada u oči, ne može da se ignoriše, jer je naveliko tema kritika studentskog pokreta. Govori se o izboru njihovih govornika na protestima i mogućih ličnosti na listi za parlamentarne izbore, koji pripadaju opredeljenju daleko odaljenom od onog koji Srbiju pridružuje punopravnom članstvu u EU. Vraća narativ na nacionalističke teme koje su mnogim političkim i društvenim akterima, kao i građanima, „zgađene“. Onima koje su u rukama i pod kontrolom upravo Aleksandra Vučića, njihovog glavnog „neprijatelja“.
Sagovornici Danasa nemaju identično milšljenje o tome da je put Srbije u Evropsku uniju u ovom trenutku važna tema. Jedni su mišljenja da će doći na dnevni red kada se sruši režim Aleksandra Vučić, a drugi da bi prioritetno trebalo da bude odmah.
O tome da će na studentskoj listi biti „okoreli nacionalisti“, uoči predstojećih izbora, ističe se u javnosti odavno, iako se ističe i to da će na toj listi biti i oni kojima takvo opredeljenje uopšte nije blisko.
Koliko je to istina, u ovom trenutku nije moguće saznati, jer imena sa liste sa liste za republičke liste, studentkinje i studenti skrivaju mesecima unazad. Od kada su objavili da je gotova. Čak ni oni koji su bili pozvani na razgovor da na njoj budu kandidati kažu da ne znaju da li „prošli“.
Naznačimo da jedan deo proevropske opozicije za sada odbija da da bezuslovnu podršku studentskoj listi, upravo postavljajući takva pitanja – kome da je daju?

„Kada se sistem promeni, onda dolaze na red i druge teme“
– Svaka stranka ima pravo da izabere da li će na izbore izaći, da li će ići samostalno ili u koaliciji, da li će ih bojkotovati, otvoreno podržati režim ili stati iza studentske liste. Ključno pitanje na ovim izborima nije ulazak u EU, jer EU ovakve države ne prima, kao što nije primala ni 2012, kada su neki od aktuelnih političara u opoziciji vladali – kaže za Danas Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Naime, dodaje, „država nam je sasvim razorena i reč je o tome da mora ceo politički sistem da se promeni, ako želimo da opstanemo“.
– Kada se sistem promeni, onda dolaze na red i druge teme, kao što je pristupanje EU, inače spremamo ražanj, dok je zec bezbrižan u šumi – zaključuje Jovo Bakić.

„Ne mogu studenti da šalju poruku da su za EU, kada to nisu“
– Izostanak poruka o opredeljenosti studentske liste za članstvo u EU je posledica izostanka te opredeljenosti. Ne mogu oni da šalju poruku da su za EU, kada to nisu. Većinom, oni su kao i opozicija, proruski i proputinovski, antizapadni i antiliberalni glasači koji vlastima zameraju korupciju, a ne idealoški predznak. Dakle, studenti hoće da vlast nastavi pošteno da gura u pravcu u kojem je krenula, a to znači što dalje od Evropske unije – kaže za Danas advokat Sead Spahović.
Ukoliko budu svi na zajedničkoj listi, dodaje, pobediće na izborima. Međutim, ako se nastavi sa zahtevima da se opozicija skloni, mislim da će veština Vučića u izbornom inženjeringu dobiti šansu, koju on neće propustiti, dodaje Spahović.
– Mislim da proevropska opozicija, samostalno, nema velike šanse iako bih ja lično glasao za njih. Drugim rečima, glasaću za onu listu na kojoj bude proevropska opozicija, a to je ona opozicija koja se izjasni za sankcije Rusiji. Za mene je to lakmus, kaže on.

„Studentska lista je heterogena i tako i treba da ostane“
Prema rečima Nedima Sejdinoć, novinara Vremena, glavni cilj svih iole normalnih i civilizovanih ljudi u zemlji treba da bude otimanje države iz ruku organizovanog kriminala, domaćeg i međunarodnog, i društveno razarajućeg, agresivnog primitivizma.
– Sasvim je sigurno da politička opcija koja to može učiniti mora da bude ideološki prilično heterogena. Ja bih voleo da ovo čudo koje nam se nakačilo na vrat može da pobedi građsnska proevropska opcija sama, ali je iluzija, čak štetna iluzija da je to moguće. Plaćamo cenu tridesetogodišnjih mitomanija – kaže Sejdinović za Danas.
Studentska lista je heterogena, dodaje, „i mislim da takva treba da ostane, kako bi imala što jači zahvat u biračko telo“.
– Mislim da je dobro po ovo društvo što se studentski zahtevi i programi zasnovano na evropskim vrednostima. Opozicija sada vidi prostor da krene za evropskom pričom kako bi ostala u političkom životu. To je sasvim legitimno, ali samo pod uslovom da ne našteti glavnom cilju. Pred njom je istorijska odgovornost, kao i pred studentima, koji ne treba da se ponašaju kao iracionalno misionari, nego kao mudri ljudi koji mogu da sagledaju širu sliku. Pokazalo se da njihova kolektivna inteligencija može da bude i mudra, ali ponekad i ne – zaključuje Nedim Sejdinović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


