foto EPA-EFE/OLIVIER MATTHYSNakon što je Džared Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa, povukao svoju kompaniju iz projekta izgradnje luksuznog hotela i stambenog kompleksa u Beogradu na mestu zgrade Generalštaba zbog, kako je naveo, poštovanja prema srpskom narodu, prvi gospodin Kosova, Prindon Sadriu, pozvao je ovog biznismena da isti projekat realizuje u Prištini, i to na mestu nekadašnjeg luksuznog hotela „Grand“.
Samo osam dana nakon što se Kušner povukao sa projekta izgradnje luksuznog hotela i stambenog kompleksa u Beogradu, Prindon Sadriu, suprug kosovske predsednice Vjose Osmani, pozvao je Kušnera da projekat realizuje na Kosovu, tačnije u Prištini, na mestu hotela „Grand“.
Kako je naveo, realizacija ovog projekta u Prištini bi „ujedinila ljude“.
„Povlačenje iz projekta Tramp hotela u Beogradu potvrđuje važnu istinu: značajni projekti su namenjeni ujedinjavanju, a ne razjedinjavanju. Premeštanje ove vizije u Prištinu – i transformacija Grand hotela u Tramp hotel – revitalizovalo bi vrhunsku lokaciju i ujedinilo ljude“, napisao je prvi gospodin na svom X nalogu.
Withdrawing from the Belgrade Trump Hotel project reinforces an important truth: meaningful projects are meant to unite, not divide. Relocating this vision to Prishtina—and transforming the Grand Hotel into a Trump Hotel—would revitalize a prime location and unite people. pic.twitter.com/T3Qq5AD3xt
— Prindon Sadriu (@PrindonSadriu) December 22, 2025
Hotel „Grand“
Inače, Hotel „Grand“ se nalazi u samom centru Prištine, na Bulevaru Majke Tereze (nekadašnji Bulevar Maršala Tita, odnosno Vidovdanska posle raspada bivše SFRJ).
Hotel je bio A kategorije i sa 5 zvezdica, što ga je do pre rata na Kosovu činilo centrom društvenog i poslovnog života Prištine.
Takođe, hotel je gostio značajne državne zvaničnike, uključujući Josipa Broza Tita 1979. godine.
Nakon rata na Kosovu 1999. godine, prešao je u vlasništvo Kosovske poverilačke agencije (AKM), koja je kasnije postala Kosovska agencija za privatizaciju (KAP).
Prema pisanju RSE, proces privatizacije započet je 2005. metodom Spin Off Special, po kojoj kupac nije mogao menjati funkciju preduzeća. Godine 2006. pobednik nadmetanja postao je Zelćif Beriša (Unio Commerce), koji je trebalo da plati preko 8 miliona evra, uloži oko 20 miliona evra u hotel i zaposli više od 400 radnika.
Ipak, Beriša nije realizovao planirane investicije, pa mu je KAP 2012. oduzela akcije. Iako je Beriša zvanično bio jedini kupac, kompanije Mabco Construction u vlasništvu Bedžeta Pacolija i Eurokoha Reisen u vlasništvu Remzija Ejupija tvrdile su da su sufinansirale kupovinu Granda, uz dogovor da dele vlasništvo: Beriša 40%, Mabco 40%, Eurokoha 20%. KAP to nikada nije formalizovala.
Mabco je 2017. pokrenuo postupak pred ICSID-om, tražeći povraćaj uplaćenih 4 miliona evra. U januaru 2025. ICSID je presudio u korist Mabca, ali akcije hotela Grand ostale su u vlasništvu Kosova.
Afera „Generalštab“
Podsetimo, 15. decembra Džared Kušner i njegova firma Affinity Partners odustali su od projekta luksuznog hotela i stambeno‑poslovnog kompleksa na mestu zgrade Generalštaba u Beogradu, nakon višemesečnih protesta i pravnih problema.
Projekat je obuhvatao izgradnju hotela Tramp na lokaciji bivšeg Generalštaba JNA, ali i više drugih zdanja starog Beograda kao što je stari Đeneralštab. Što se tiče Generalštaba, zgrada je oštećena u NATO bombardovanju 1999. i danas predstavlja dugogodišnji simbol kulturnog identiteta Beograda. Tokom 2024. i 2025. država je formirala zajedničku investicionu strukturu sa Kušnerovom firmom, a u novembru Skupština Srbije je donela poseban zakon („lex specialis“) koji je omogućio nastavak projekta, uprkos protivljenju javnosti.
U zaštitu Generalštaba, osim domaće stručne javnosti, uključila se i Evropa Nostra.
Centralni obrt dogodio se 15. decembra kada je JTOK podigao optužni predlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića i troje zvaničnika zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja dokumenata za skidanje statusa kulturnog dobra.
Nakon višemesečnih protesta, portparol Kušnerove firme je izjavio za Wall Street Journal da se povlače „iz poštovanja prema narodu Srbije i Beograda“, a predsednik Aleksandar Vučić istakao da je zemlja izgubila investiciju od oko 750 miliona evra i najavio krivične prijave protiv „protestanata“ i učesnika kampanje protiv projekta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


