Izvestiteljka Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajon izjavila je za „Dnevni avaz“ da „potpuni politički dogovor o utvrđivanju mehanizma za vraćanje viza nije postignut“ i dodala da u sredu Briselu nije bilo sastanka Odbora za građanske slobode EP.


Povodom natpisa u pojedinim srpskim medijima da je EP postigao dogovor o utvrđivanju mehanizma za vraćanje viznog režima nekim zemljama Zapadnog Balkana, kao i da će se o tome glasati u drugoj polovini januara, Fajonova je istakla da „nije bilo ni razgovora o viznom režimu, a još manje bilo kakve odluke“.

„Nema ni glasanja o tome, koje je najavljeno. To su pogrešne informacije. Ništa nije novo. Pregovori idu dalje“, naglasila je Fajonova. Kako je preneo „Dnevni avaz“, pred EP je već skoro pune dve godine paket od pet ili šest amandmana, među kojima je i onaj o „zaštitnoj klauzuli“ zbog velikog priliva lažnih azilanata.

Prema navodima ovog lista, odredba o mogućem vraćanju viza zemljama Zapadnog Balkana i nije toliko sporna koliko zahtev Češke i Mađarske da se Kanadi uvedu vize, kao mera reciprociteta.

Podsetimo, agencija Beta je javila da su Savet ministara Evropske unije i Evropski parlament postigli potpuni politički dogovor o utvrđivanju mehanizma kojim bi Unija mogla privremeno da vrati vizni režim za neku od zemalja Zapadnog Balkana, ali da je glasanje o tome u Odboru za građanske slobode EP iz tehničkih razloga pomereno za drugu polovinu januara.

Predstavnica za štampu u Odboru za građanske slobode EP Isabel Nadkarni je objasnila da će, umesto kako je bilo planirano, glasanje o „zaštitnoj klauzuli“ biti 21, 22. ili 31. januara. Odlaganje je proceduralno-tehničko jer je nužno, kako je dodala, da se tekst tog mehanizma pravno i jezički „dotera“ i usaglasi.

Evropski parlament je saopštio da do usvajanja „zaštitne klauzule“ za bezvizni režim, dolazi na zahtev nekoliko zemalja EU koje su ustanovile naglo povećanje broja neosnovanih zahteva za dobijanje azila državljana nekih zemalja Zapadnog Balkana, posle uvođenja bezviznog režima sa Unijom. Najglasnija je Nemačka, koja ima najveći problem s „lažnim azilantima“, a njen zahtev podržavaju i Francuska, Švedska, Holandija, Belgija i Luksemburg.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari