Foto: Shutterstock / Red_BaronEvropska komisija najavila je danas podršku vrednu 171 milion evra za unapređenje razvoja infrastrukture i privatnog sektora na Zapadnom Balkanu.
Sredstva su namenjena za četiri zemlje: BiH, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju. Portparol Evropske komisije Gijom Mersije za N1 pojašnjava zašto među njima – nema Srbije.
„Za Srbiju nisu odobreni projekti u okviru Instrumenta za reforme i rast (RGF), jer u trenutku pokretanja procesa odobravanja u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) nisu bila dostupna sredstva iz RGF-a. Sada, nakon što je Srbija dobila dodatna sredstva iz RGF-a kroz isplatu prve rate, projekti koje je Srbija prijavila i koji su prošli pozitivnu procenu Evropske komisije moći će da budu upućeni na odobravanje Upravnom odboru WBIF-a“, pojašnjava za N1 portparol EK Gijom Mersije.
On podseća da su na prethodnoj sednici Operativnog odbora WBIF-a, održanoj u aprilu 2025. godine, odobrena dva projekta iz sektora čiste energije u Srbiji.
„Ukupna vrednost ta dva projekta je 41 milion evra (Hidroelektrana Potpeć i Solarno-termalna elektrana Novi Sad). Izvor finansiranja bilo je predfinansiranje iz Instrumenta za reforme i rast (RGF)“, kaže Mersije.
Evropska komisija danas je najavila podršku vrednu 171 milion evra za unapređenje razvoja infrastrukture i privatnog sektora na Zapadnom Balkanu. Danas odobrenim finansijskim paketom jača se, navela je Komisija, posvećenost EU održivom rastu i regionalnoj povezanosti na Zapadnom Balkanu.
Novi paket podrške uključuje sredstva iz različitih izvora finansiranja EU – doprinose iz Instrumenta za pretpistupnu pomoć (IPA III) za projekat u BiH, doprinose bilateralnih donatora iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) za projekat u Crnoj Gori i doprinose iz Instrumenta za reforme i rast (RGF) za projekte u Albaniji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


