Foto: FoNet/Instagram predsednika SrbijeProterivanjem pet državljanki Hrvatske, Srbija se lako može naći na listi zemalja koje nisu poželjne za putovanje zbog postupanja bezbednosnih službi. Osim toga Hrvatska lako može da primeni reciprocitet, što praktično znači da svako ko pređe granicu može naći u sličnoj situaciju, kao i hrvatske državjanke u Srbiji. Osim toga gest Srbije nije dobra preporuka , pa se može desiti da otvaranje Klastera 3 ponovo bude na čekanju.
Ovako sagovornici Danasa komentarišu novonastalu situaciju na relaciji Srbija – Hrvatska nakon privođenja i proterivanja pet hrvatskih državljanki. Napominju, takođe, da odnosi Srbije sa Hrvatskom ne samo da ne napreduju, oni nazaduju i da se Beograd uopšte ne trudi da ih rehabilituje, unapredi, mada se ni Zagreb nešto nije proslavio na tom putu. Dodaju i da nema sumnje da aktuelnoj srpskoj vladi nije ni stalo do evropskog puta.
Da podsetimo, kako su mediji preneli, pet predstavnica nevladinih organizacija koje su u Beogradu učestvovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga, provele su dobar deo noći u beogradskoj policiji, koja ih je na kraju protjerala iz Srbije , zabranjujući im ulazak u zemlju na godinu dana.
U rešenju koje su im izdali kao razlog deportacije navedeni su “razlozi zaštite bezbjednosti Republike Srbije i njenih građana”. Na takvu odluku srpskih vlasti, reagovao je , čak iz Davosa, hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
Poručio je da će Hrvatska uputiti protestnu notu Srbiji zbog privođenja pet državljanki Hrvatske u Beogradu, ali i da će o svemu obavestiti Evropsku komisiju i revidirati preporuku o putovanjima hrvatskih državljana u susednu zemlju.

Latinović : Uskoro mogu da uslede recipročne mere Hrvatske
Bivša ambasadorka Branka Latinović podseća da ovo nije prvi slučaj proterivanja hrvatskih drzavljana, da je to bio nedavno slučaj i sa studentkinjama i studentima sa Elektrotehnickog fakulteta iz Zagreba koji su bili gosti svojih vršnjaka u Beogradu.
„Sve ovo iznenađuje i zabrinjava, jer sada postoji realna opasnost da se svako od nas može naći u sličnoj, ili istoj situaciju kada pređe granicu Hrvatke. Reciprocitet je jedno od opste poznatih pravila u međunarodnim odnosima“, navodi sagovornica Danasa.
Prema njenim rečima ono što je još važnije je da se Srbija može naci na listi nesiguenih zemalja, gde se zbog ovakvih postupanja njenih bezbednosnih službi, ne preporučuje stranim državljanima da putuju u Srbiju. I to u susret godini kada će se u Srbiji održati EXPO, a ta godina 2027 nije daleko.
„I poseban aspekt je ono što je najavio Grlić Radman, hrvatski MSP, da će o svemu informisati Evropsku komisiju i Savet EU. Sve to su elementi koji se sklapaju u onom mozaiku kada neka članica EU treba da da saglasnost za otvaranje novog Klastera, odnosno tako poznatog Klastera III. Pomenti slučaj nam neće pomoći n tom putu i o tome su morali da vode računa i oni koji su evidentirali predstavnce nevladinih organizacija , koje u Srbij nisu došle u privatnom svojstvu. To je još jedan otežavajući elememant za našu poziciju uoči datuma kada će se ponovo razmatrati otvaranje Klastera III, koje se sve više pretvara u Čekajuci Godoa“, ocenjuje Latinovićeva.

*Božinović: Odluka o proterivanju namenjena režimskim pravovernicima, zatvorenih u svetu svojih „svetih“ istina
Diplomata Milovan Božinović, smatra da su u poslednjih nekoliko meseci srpske „službe razotkrile – tačnije: osumnjičile – značajan broj državljana naših suseda za razna ogrešenja o bezbednost i interese Srbije“.
„Bilo je sumnji na klasično špijuniranje (na primer u vojsci), na kontakte sa „elementima“ za koje naše vlasti tvrde da su subverzivne, a bilo je i sumnjivih kontakata sa „stranim službama“. Utisak je da naše vlasti smatraju da je Srbija ugrožena sa mnogih strana i da joj je prioritet moderna, razvijena i ofanzivna obaveštajno-kontraobaveštajnu služba odbrane od destrukcije koja nam sve agresivnije preti“, objašnjava Božinović.
Prema njegovim rečima, slučaj sa učesnicama radionice Erste bank sažima mnoge nedoumice i dileme u vezi sa ovom sve raširenijom praksom naših vlasti. Već na prvi pogled, kaže, sumnjivo je da jedna tako ugledna fondacija kao što je Erste bank dopusti sebi da bude manipulisana i degradirana u nečije špijunske gnezdo. Drugo, ako su postojale sumnje na subverzije, zašto nije reagovano preventivno nego tek pred povratak učesnica u svoje zemlje. I to još usred noći i slično.
„Suština je u tome da je akcija naših vlasti koncipirana i sprovedena kao jedna kompleksna višedimenzionalna poruka. Prva je poruka da su aktivnosti stranaca pod budnim okom nadležnih službi i da naše vlasti savršeno kontrolišu situaciju – dakle da su jake i efikasne kad je u pitanju sve što je, po njihovoj proceni, od značaja za bezbednost zemlje, (što se izjednačava sa bezbednošću aktuelnih vlasti). Podstiče se odbojnost prema strancima, zgušnjava atmosfera panike i akutne ugroženosti, a fokus se izoštrava na vlastima naročito pogodne i politički probitačne neprijatelje kao što su, ne samo u ovom slučaju, Hrvatska i njeni građani“, ističe ovaj diplomata.
On podseća i da prema svedočenju hrvatskih državljanki nekog osmišljenog ispitivanja nije ni bilo, već da se sve pretvorilo u maltretiranje bez koncepta i vidljivog smisla.
Osim, kako kaže, da se našim „gošćama“ kaže da su nepoželjne i da nam više ne dolaze.
„Sa hrvatske strane najavljene diplomatske akcije (protestna nota i sl) su očekvane i sugerišu nekakvu sumornu buduću normalnost srpsko-hrvatskih odnosa. Stiče se utisak da Hrvatska nije zainteresovana da ide dalje od diplomatske rutine i da se ne oseća ugroženom od strane svog istočnog suseda. Analitički je svrsishodno ove gestove određene superiornosti povezati to sa činjenicama kao što su nedavni hrvatski predsednički izbori u skladu sa svim pravilima procedure koje niko ne osporava, sa stabilizujućim efektima članstva Hrvstske u EU i NATO…“, objašnjava Božinovć.
On tome dodaje i preovlađujući utisak većine građana jedne i druge države da je jedini ispravan put održavati pristojne susedske odnose, da se jedni drugih ne boje, da treba iskoračiti iz prošlosti i da tako treba nastaviti.
„Ova naša preforsirana parada sa učesnicama radionice Erste fondacije, u režiji naših službi, namenjena je onom reziduumu režimskih pravovernika koje promenjene realnosti i ne zanimaju, jer ostaju u hermetičnom svetu svojih „svetih“ istina i resantimana“, zaključuje sagovornik Danasa.

*Đukić: Aktuelnoj srpskoj vladi nije stalo do evropskog puta
A Srećko Đukić, karijerni diplomata, kaže za Danas da treba zaista slepo verovati naprednjačkoj vlasti u Srbiji da ona nije remetilački faktor u regionu, a ona u te svrhe koristi sve povode i ne povode da pogorša odnose sa susedima.
„Naravno, izuzev „bratske“ Mađarske, a posebna je meta susedna Hrvatska, gde živi važna, znatna, srpska manjina, pokušavajuci da se od te iste srpske vlasti iz devedesetim godinama koliko toliko oporavi. I onako kompromitovan evropski put Srbije nastavlja da erodira. I ne treba se čuditi, uzvratim merama Zagreba, tamo gde vladu neoradikala u Beogradu najviše boli“, ističe Đukić.
Prema njegovim rečima, odnosi Srbije sa Hrvatskom ne samo da ne napreduju, oni nazaduju, a Beograd se uopšte ne trudi da ih rehabilituje, unapredi, mada se ni Zagreb nešto nije proslavio na tom putu.
„Ali nema sumnje da aktuelnoj srpskoj vladi nije ni stalo do evropskog puta. Ona se već proslavila sedenjem na više stolica, režimu je to perfektno, narodu i državi nepodnošljivo. Treba shvatiti, Srbija nije za EU, za evropske vrednosti, i to bi trebalo da bude jasno od Brisela do Zagreba. Sve ostalo su igrokazi da se izvuče svaki evro iz evropskih fondova. To su prave evropske vrednosti beogradskih vlasti“, poručuje Srećko Đukić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


