Oboljenja debelog creva predstavljaju čest razlog operativnih zahvata u hirurgiji. Najšešći razlozi operativnih zahvata na debelom crevu su zapaljenja slepog creva i tumori, najčešće zloćudni. U ređe razloge spadaju zapaljenske bolesti creva (ulcerozni kolitis i Kronova bolest), divertikulitisi, ileusi i slično.
Ozbiljan zdravstveni problem današnjice čine zloćudni tumori debelog creva, koji spadaju u najčešće tumore uopšte. Godišnje oboli 4,6 odsto muškaraca i 3,2 odsto žena, odnosno svake godine 3.200-3.500 ljudi u našoj zemlji oboli od raka debelog creva.
Ova teška bolest je na drugom mestu uzroka smrtnosti od zloćudnih bolesti (11,9 odsto), kod muškaraca iza raka pluća, kod žena iza raka dojke. Godišnje od posledica raka debelog creva umre preko 2.000 ljudi. Rizik od oboljevanja raste sa godinama života, preko 90 odsto pacijenata je starije od 50 godina.
Faktori rizika za nastanak raka debelog creva mogu se svrstati u četiri grupe: ishrana, nasleđe, zapaljenske bolesti creva , faktori vezani za gojaznost i nekretanje. Velika količina životinjskih masti i belančevina u ishrani pogoduju razvoju raka debelog creva. Priprema hrane na visokim temperaturama (pečenje, prženje), takođe pogoduje razvoju ove bolesti. Hrana bogata voćem, povrćem, žitaricama, pripremljena na nižim temperaturama (kuvanje), ili upotrebljena sirova predstavlja dobru preventivu. Ljudi koji u svojoj bližoj krvnoj familiji (naročito prvom redu) imaju rođake koji su oboleli od raka debelog creva poseduju veći rizik razvoja tumora, pa bi trebalo češće da se javljaju na preventivne preglede. Posle pedesete godine života, zbog povećanog rizika javljanja tumora debelog creva, potrebno je da se svi ljudi nezavisno od nasleđa jave na preventivne preglede u koje spadaju test na okultno krvarenje u stolici, rektosigmoidoskopija, kolonoskopija. Iako je rak debelog creva jedan od najčešćih po učestalosti, on spada u grupu retkih zloćudnih tumora koje je moguće sprečiti. Oko 90 odsto zloćudnih tumora debelog creva se razvija iz polipa. Polipi su najčešće loptasti izraštaji sluznice debelog creva na peteljci koji su po svojoj prirodi dobroćudni i ne sadrže zloćudne ćelije. Jedna trećina polipa posle deset godina trajanja pretvara se, pod dejstvom različitih faktora, u zloćudni tumor. Polipi u najvećem broju slučajeva ne daju nikakve tegobe i otkrivaju se slučajno ili preventivnim pregledima. Ako preventivnim pregledom otkrijemo polip i uklonimo ga tom prilikom, sprečili smo mogućnost nastanka zloćudnog tumora. Zbog toga, svi ljudi koji su stariji od 50 godina treba da se podvrgnu preventivnim pregledima, kako bi se otkrili polipi ili tumori u početnim fazama kada su potpuno izlečivi. U preventivne preglede spada godišnji test na okultno krvarenje u stolici, i kolonoskopski pregled jednom u 10 godina ili češće u zavisnosti od nalaza prve kolonoskopije.
Kada se rak pojavi, jedini način lečenja je hirurški zahvat, kojim se uklanja deo debelog creva sa tumorom kao i limfne žljezde na koje on može da se proširi. Pored operativnog zahvata, u zavisnosti od stadijuma razvoja tumora i njegove lokalizacije na debelom crevu, kao dodatni vidovi terapije koriste se hemijoterapija i zračenje. Poslednjih dvadeset godina u svetu je napravljen veliki napredak u operativnom lečenju bolesti debelog creva uvođenjem u svakodnevnu praksu laparoskopskih operacija gde se kroz tri ili četiri rupice obavlja čitav operativni zahvat uklanjanja dela ili celog debelog creva. Na ovaj način se izbegava veliki rez koji ide sredinom čitave dužine prednjeg trbušnog zida, predupređuju se postoperativni bolovi, pacijenti ustaju istog dana kada su operisani, i prvog dana nakon operacije počinju da uzimaju prvo tečnu, zatim kašastu i na posletku čvrstu hranu. Operisani pacijenti se otpuštaju četvrtog ili petog postoperativnog dana. Svakodnevnim životnim aktivnostima se vraćaju veoma brzo. Laparoskopski se mogu operisati sve bolesti debelog creva, počevši od zapaljenja slepog creva, preko tumora do zapaljenskih bolesti. Operacije slepog creva laparoskopskim putem takođe drastično ubrzavaju oporavak , jer se pacijenti otpuštaju iz bolnice drugog ili trećeg postoperativnog dana, smanjuje se rizik infekcije operativne rane i znatno se umanjuje jačina postoperativnog bola. Ovaj način operisanja je posebno pogodan za vrhunske sportiste koji se posle operisanja zapaljenja slepog creva na ovaj način veoma brzo vraćaju sportskim aktivnostima. U KBC „Dr Dragiša Mišović – Dedinje“ pokrenut je program uspešnog operisanja oboljenja debelog creva laparoskopskim pristupom čime ćemo doprineti većem komforu i modernijem lečenju naših pacijenata.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


