Foto: Shutterstock/Milan PetrovicsZagađen vazduh postao je neprimetan, ali opasan saputnik savremenog života. Iako ga često ne primećujemo, on predstavlja ozbiljnu opasnost po ljudsko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija upozorava da izloženost takvom vazduhu svake godine dovodi do miliona prevremenih smrtnih slučajeva širom planete.
Ključni krivac su čestice u vazduhu, poznate kao PM (Particulate Matter), mikroskopski neprijatelji koji ulaze u naša tela sa svakim udahom. Razumevanje šta su ove čestice i kako se zaštititi od njih je prvi korak ka održavanju dobrog zdravlja, prenosi N1.hr.
Šta su lebdeće čestice (PM)?
Lebdeće čestice, ili PM, su složena mešavina čvrstih čestica i tečnih kapljica u vazduhu. Njihov sastav varira, a mogu uključivati prašinu, prljavštinu, čađ, dim, metale i razna hemijska jedinjenja. Neke su dovoljno velike da se vide, poput dima ili prašine, dok su druge toliko male da su vidljive samo pod elektronskim mikroskopom, piše 24sata.hr.
Sledeće kategorije su najvažnije za zdravlje:
PM10: Čestice prečnika 10 mikrometara ili manje. Ove „grube“ čestice mogu se udahnuti i taložiti u gornjim disajnim putevima. Nastaju erozijom zemljišta, gradilištima, ali i sagorevanjem goriva.
PM2.5: Fine čestice prečnika 2,5 mikrometara ili manje. Zbog svoje veličine – oko 30 puta manje od prečnika ljudske dlake – prodiru duboko u pluća, sve do plućnih alveola. Glavni izvori su saobraćaj, industrija, elektrane i grejanje na čvrsta goriva.
PM1: Ultrafine čestice prečnika manjeg od 1 mikrometra. One su najopasnije jer su dovoljno male da prođu kroz alveolarno-kapilarnu barijeru, uđu direktno u krvotok i tako dospeju do svih organa, uključujući srce i mozak.
Opasnosti u vazduhu
Štetni efekti PM čestica su direktno povezani sa njihovom veličinom. Dok su PM10 uglavnom ograničene na gornje disajne puteve, PM2,5 i PM1 predstavljaju sistemsku pretnju za celo telo.
Kratkoročno izlaganje visokim koncentracijama može izazvati trenutne simptome kao što su iritacija očiju, nosa i grla, kašalj, stezanje u grudima i otežano disanje. Osobe sa postojećim zdravstvenim stanjima, kao što su astma ili hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP), mogu iskusiti iznenadno pogoršanje svog stanja.
Dugotrajna izloženost je povezana sa razvojem ozbiljnih hroničnih bolesti. Naučne studije su nedvosmisleno povezale čestice PM2,5 sa povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara, raka pluća i smanjenog rasta plućne funkcije kod dece. Ranjive grupe su posebno ugrožene: deca, starije osobe, trudnice i osobe sa hroničnim srčanim i plućnim bolestima.
Kako možemo efikasno da se zaštitimo?
Iako ne možemo u potpunosti izbeći zagađenje, možemo preduzeti konkretne korake da smanjimo našu izloženost, posebno danima kada je kvalitet vazduha loš.
Prvi korak ka zaštiti jeste da budemo informisani. Redovno pratite Indeks kvaliteta vazduha (AQI) putem lokalnih i globalnih servisa poput IQAir. Kada su nivoi zagađenja visoki (u „narandžastoj“, „crvenoj“ ili „ljubičastoj“ zoni), sledite ove preporuke:
- Smanjite izloženost napolju: Izbegavajte dugotrajne, naporne fizičke aktivnosti na otvorenom, kao što su trčanje ili vežbanje.
- Ostanite u zatvorenom prostoru: Najbolja zaštita je boravak u zatvorenom prostoru sa filtriranim vazduhom.
Izaberite pravu masku
Ako morate biti napolju tokom epizoda visokog zagađenja, ključno je da nosite pravu masku. Šalovi, marame, pamučne maske i obične hirurške maske pružaju malo ili nimalo zaštite od finih čestica PM2.5. Samo sertifikovane respiratorne maske koje dobro prianjaju su efikasne. Potražite oznake N95, KN95 ili FFP2, koje garantuju da maska filtrira najmanje 95% čestica veličine do 0,3 mikrometra. Pravilno prianjanje je takođe ključno – vazduh ne sme ulaziti sa strane.
Napravite bezbednu oazu u svom domu
Zagađeni vazduh lako prodire čak i u zatvorene prostore. Da biste osigurali čist vazduh u svom domu:
- Držite prozore zatvorenim: Ne provetravajte prostorije tokom dana sa visokim zagađenjem.
- Koristite prečišćivači vazduha: Uređaji sa HEPA filterima su veoma efikasni u uklanjanju PM čestica iz vazduha. Izbegavajte uređaje koji stvaraju ozon.
- Smanjite izvore zagađenja u zatvorenom prostoru: Ne pušite u zatvorenom prostoru, ne palite sveće ili tamjanske štapiće. Prilikom čišćenja koristite usisivače sa HEPA filterima ili mokro brisanje kako biste izbegli podizanje prašine. U modernim, energetski efikasnim kućama koje su gotovo hermetički zatvorene, decentralizovani sistemi ventilacije sa rekuperacijom i filtracijom vazduha takođe mogu biti rešenje.
Zagađenje vazduha je globalni problem koji zahteva sistematska rešenja, ali lična odgovornost i sprovođenje zaštitnih mera mogu značajno smanjiti rizik po vaše zdravlje. Svest, prilagođavanje ponašanja i stvaranje bezbednog okruženja u sopstvenom domu su najmoćniji alati koje imamo u borbi protiv ovog nevidljivog neprijatelja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


