namirniceFoto: Shutterstock/Antonina Vlasova

Zdrava ishrana podrazumeva ravnotežu, raznovrsnost i umerenost. Iako često čujemo da su određene namirnice izuzetno korisne za zdravlje, važno je znati da čak i sa „superhranom“ ne treba preterivati.

Neke nutritivno bogate namirnice, ukoliko se konzumiraju u prekomernim količinama, mogu imati neželjene efekte na zdravlje, piše Miss7.

Zdrave namirnice sa kojima ne treba preterivati

1. Kupusnjače

Primeri: brokoli, kelj, prokelj, karfiol, kupus

Ove vrste povrća bogate su vlaknima, vitaminom C, antioksidansima i jedinjenjima sa antikancerogenim delovanjem (npr. glukozinolati). Ipak, ukoliko se konzumiraju u velikim količinama – naročito sirove – mogu izazvati nadimanje, gasove i nelagodnost u stomaku.

Takođe, kod osoba koje imaju problema sa štitnom žlezdom, sirove kupusnjače u velikim količinama mogu ometati apsorpciju joda i dodatno pogoršati funkciju štitne žlezde.

Savet: Termički ih obradite (kuvanje na pari je najbolja opcija) kako biste smanjili potencijalne nuspojave i olakšali varenje.

2. Ovsene pahuljice

Ovas je odličan izvor rastvorljivih vlakana, naročito beta-glukana, koji snižava nivo holesterola i doprinosi dužem osećaju sitosti. Međutim, nagli unos velike količine vlakana, naročito ako organizam nije naviknut, može dovesti do zatvora, nadutosti ili težine u stomaku.

Takođe, ovsena kaša često se kombinuje sa dodacima poput orašastih plodova, suvog voća i zaslađivača, što može značajno povećati kalorijsku vrednost obroka.

Savet: Povećavajte unos vlakana postepeno i obavezno pijte dovoljno tečnosti kako biste izbegli stomačne tegobe.

3. Masna riba bogata omega-3 masnim kiselinama

Primeri: losos, skuša, sardina, haringa

Ove ribe su izuzetno korisne zbog esencijalnih masnih kiselina koje štite srce i krvne sudove. Međutim, preteran unos (posebno uz dodatke sa omega-3) može uzrokovati probleme sa zgrušavanjem krvi, preterano sniženje krvnog pritiska i potencijalnu izloženost teškim metalima poput žive, naročito ako riba dolazi iz zagađenih voda.

Savet: Dve porcije masne ribe nedeljno su sasvim dovoljne. Ne preporučuje se svakodnevna konzumacija u velikim količinama.

4. Orašasti plodovi i puteri od orašastih plodova

Primeri: bademi, indijski orah, lešnik, kikiriki

Orašasti plodovi su odličan izvor zdravih masti, proteina, magnezijuma i vlakana. Međutim, zbog visoke kalorijske vrednosti (šaka može imati 200–250 kalorija), lako se pretera, što može dovesti do gojenja. Puteri od orašastih plodova, poput kikiriki putera, često se konzumiraju u velikim količinama jer ih je lako mazati i teško je kontrolisati količinu.

Industrijski proizvodi često sadrže dodatke kao što su šećer, so i biljna ulja, koji smanjuju njihovu nutritivnu vrednost.

Savet: Držite se porcije od jedne šake dnevno. Birajte prirodne putere bez dodataka.

5. Čia i lanene semenke

Ove semenke sadrže obilje vlakana, omega-3 masnih kiselina i antioksidanasa. Međutim, upravo zbog visokog sadržaja vlakana, njihov preteran unos može izazvati nadutost, gasove i stomačne tegobe, posebno ako se unose bez dovoljno tečnosti.

Čia semenke u kontaktu sa tečnošću nabubre, pa ako se konzumiraju suve ili u većoj količini, mogu izazvati osećaj nelagodnosti ili čak otežano gutanje.

Savet: Ograničite se na 1–2 kašike dnevno i uvek ih prethodno potopite u vodi, mleku ili jogurtu.

6. Avokado

Avokado je bogat zdravim mastima, vitaminima (posebno E), kalijumom i vlaknima. Iako je izuzetno hranljiv, sadrži i puno kalorija – prosečan plod ima oko 250–300 kalorija. Prečesto konzumiranje može dovesti do prevelikog unosa kalorija i masti, što može rezultirati gojenjem ako se ne kontroliše unos.

Savet: Polovina avokada dnevno je sasvim dovoljna kao deo balansirane ishrane.

7. Voda

Voda je neophodna za život i pravilno funkcionisanje organizma. Međutim, čak i sa njom se može preterati. Preterani unos vode (hiponatremija) može dovesti do razređenja natrijuma u krvi, što može izazvati glavobolju, mučninu, konfuziju, pa čak i ozbiljne komplikacije poput oticanja mozga.

Ovo se najčešće dešava sportistima koji piju velike količine vode bez nadoknade elektrolita, ili osobama koje konzumiraju litre vode u kratkom vremenskom periodu.

Savet: Pijte vodu prema potrebi – pratite osećaj žeđi. Većini odraslih osoba je dovoljno 1,5 do 2,5 litra dnevno, uz više u uslovima fizičke aktivnosti i visokih temperatura.

Dakle, sve navedene namirnice imaju izuzetne nutritivne prednosti, ali prekomerna konzumacija – čak i najzdravijih proizvoda – može imati suprotan efekat. Ne postoji čudesna namirnica koja garantuje zdravlje, već uravnotežena i raznovrsna ishrana koja se prilagođava individualnim potrebama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari