oraoFoto: Philippe Cl√ment / Universal images group / Profimedia

Orao krstaš, odnosno istočni carski orao (lat. Aquila heliaca), veliki i ranjivi grabljivac, počinje da se vraća u Srbiju nakon što je skoro čitavu deceniju bio na ivici potpunog nestanka iz zemlje.

Na početku svake prolećne sezone, pre nego što drveće olista u severnoj Srbiji, ornitolozi obilaze ravnice Vojvodine, proveravaju stare i potencijalne nove lokacije gnežđenja i tragaju za znakovima da se orlovi krstaši ponovo nastanjuju, piše The Guardian.

Pre manje od deset godina u Srbiji je ostao samo jedan par koji se razmnožavao. No, na osnovu poslednjih terenskih podataka Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (BPSSS), prošle godine je zabeleženo 19 parova koji se gnezde, od kojih je 10 uspešno izleglo mlade.

Razlozi zbog kojih su orlovi gotovo iščezli iz Srbije su višestruki:

  • Nestanak šuma i staništa – intenzivna poljoprivreda u Vojvodini značajno je smanjila broj drveća pogodnih za gnezda.
  • Nedostatak hrane – glavni plen, tekunica, nestao je kad su pašnjaci napušteni i pretvoreni u oranice.
  • Progon ljudi – raketiranje ptica iz „zabave“, ubijanje zbog straha da napadaju stoku i istorijske kampanje trovanja protiv velikih predatora dramatično su smanjili populaciju.

No, iako situacija u Srbiji nije bila najpovoljnija, orlovi su u našu zemlju dolazili iz susedne Mađarske, gde organizacije za zaštitu životinja decenijama čuvaju i uspešno povećavaju populaciju ove vrste.

Veliki doprinos povratku ove vrste na naše prostore dao je projekat „PannonEagle LIFE“, koji je finanasirala Evropska unija, kao i kontinuirano angažovanje društva BPSSS – od čuvanja gnezda tokom sezone gnežđenja do obeležavanja i praćenja mladih orlova.

Iako je obnova populacije ohrabrujuća, oporavak je još uvek neizvestan: drveća je malo, orlovi se sporo prilagođavaju veštačkim gnezdima, a problemi poput trovanja i sudara sa dalekovodima i dalje prete.

Istočni carski orao je vrsta koja je zbog gubitka staništa, progona i drugih pretnji na Međunarodnoj crvenoj listi ugroženih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari