Salmonela, foto: FRANCIS LEROY, BIOCOSMOS / Sciencephoto / ProfimediaSalmonela, odnosno salmoneloza, je infekcija izazvana bakterijama Salmonella koja uzrokuje proliv, povišenu temperaturu i bolove u stomaku.
Kada kažemo salmonela, najčešće mislimo na infekciju bakterijom Salmonella koja izaziva proliv i bolove u stomaku (gastroenteritis). To je najčešći oblik bakterijskog trovanja hranom.
Stručni naziv za ovu infekciju je salmoneloza, kako bi se razlikovala od drugih bolesti koje mogu nastati zbog različitih sojeva bakterije Salmonella, poput trbušnog tifusa.
Trovanje salmonelom je često, ali obično nije ozbiljno. Ključ je u unosu tečnosti i mirovanju. Ako se ne osećate bolje za nekoliko dana, obavezno se obratite lekaru – posebno ako imate visok rizik od komplikacija.
„Infekcije salmonelom redovno viđamo u hitnim službama kao posledicu konzumiranja kontaminirane hrane, ali i prilikom povremenih većih izbijanja, kao što su ova najnovija sa paradajzom i krastavcima“, kaže dr Arjun Venkateš, šef urgentne medicine na Medicinskom fakultetu Jejla. „Zato su mere javnog zdravlja ključne za zaštitu ljudi, bilo da jedu u restoranima ili kupuju u prodavnicama.“, piše Eatthis.com.
Šta se dešava ako dobijete salmonelu?
Do infekcije dolazi kada dovoljan broj bakterija preživi kiselinu u želucu i savlada imunološki sistem. Salmonela tada napada i oštećuje ćelije koje oblažu creva, što otežava apsorpciju vode – i zato nastaje proliv, često praćen grčevima u stomaku.
Ko ima veći rizik od salmonele?
Svako može da se zarazi, ali neki ljudi imaju veći rizik:
Veći rizik od infekcije:
Osobe koje žive ili rade sa životinjama visokog rizika (živina, kornjače, gušteri).
Oni koji uzimaju antacide (lekovi protiv gorušice) ili su nedavno koristili antibiotike.
Osobe sa upalnim bolestima creva (IBD).
Deca mlađa od 5 godina.
Veći rizik od teških oblika bolesti:
Stariji od 65 i deca mlađa od 12 meseci.
Osobe sa oslabljenim imunitetom (HIV, hemoterapija, hronične bolesti).
Osobe sa anemijom srpastih ćelija, koje imaju veći rizik od infekcije kostiju (osteomijelitis).
Koliko je česta salmonela?
Salmonela je jedan od najčešćih uzroka trovanja hranom. Samo u SAD-u, godišnje se zabeleži preko milion slučajeva, sa oko 26.500 hospitalizacija i oko 420 smrtnih ishoda.
Uzroci epidemija salmonele
Epidemije salmonele mogu nastati zbog kontaminirane hrane – najčešće:
Puter od kikirikija
Pakovano meso
Smrznuta hrana
Sirovo povrće i voće
Zaražene životinje koje su bile izvor epidemija uključuju: kornjače, guštere, kokoške, ježeve, zamorce.
Simptomi salmonele
Simptomi se obično javljaju nekoliko sati do nekoliko dana nakon izlaganja bakteriji i najčešće pogađaju digestivni sistem:
Proliv (nekad krvav)
Povišena temperatura
Stomačni bolovi ili grčevi
Mučnina i povraćanje
Glavobolja
Nije obavezno da dođe do povraćanja – najčešći simptomi su proliv i temperatura. Stolica kod infekcije salmonelom obično je tečna i česta, a može sadržati i krv, piše Klivlend klinika.
Kako dolazi do zaraze salmonelom?
Salmonela ulazi u organizam putem usta – najčešće preko:
Nedovoljno termički obrađenog mesa, morskih plodova ili jaja
Kontaminiranog voća i povrća
Nepasterizovanog mleka ili proizvoda od njega
Neprerađene vode
Dodira sa životinjama i njihovim okruženjem (krzno, perje, izmet)
Kontaminiranih površina (ručke, sudopere, igračke)
Da li je salmonela zarazna?
Da, salmonela je zarazna – možete je preneti drugim ljudima ili dobiti od zaražene osobe ili životinje. Ako ne perete ruke posle WC-a ili kontakta sa zaraženima, možete širiti bakteriju na predmete i hranu.
Dijagnoza salmonele
Lekar će vas pitati za simptome i uzeti uzorak za analizu:
Stolica (fekalni test) – najčešći način dijagnostikovanja.
Krvni test – koristi se ako se sumnja na širenje infekcije u organizmu.
Uzorci urina, rana ili drugih tečnosti po potrebi.
Lečenje salmonele
U većini slučajeva salmonela se ne leči antibioticima, jer organizam sam uspe da se izbori sa infekcijom. Ipak, u težim slučajevima, lekar može propisati antibiotike.
Najvažnije je da unosite dosta tečnosti kako biste izbegli dehidrataciju. U ozbiljnim slučajevima, potrebna je hospitalizacija i infuzija.
Za odrasle, mogu pomoći lekovi protiv dijareje.
Koliko traje salmonela?
Simptomi traju 4 do 7 dana, ali ako se ne poboljšate posle 3 dana, treba se javiti lekaru.
Komplikacije
Dehidratacija – može biti opasna ako se ne leči.
Bakterijemija i sepsa – kada bakterija uđe u krvotok.
Osteomijelitis – infekcija kostiju, češća kod osoba sa anemijom srpastih ćelija.
Reaktivni artritis – zapaljenje zglobova, očiju i urinarnog trakta nakon infekcije.
U retkim slučajevima, salmonela može biti smrtonosna, posebno ako izazove sepsu.
Prevencija
Bezbedna priprema hrane:
Perite ruke pre i posle pripreme hrane.
Odvojeno tretirajte sirovo meso i gotovu hranu.
Kuvajte hranu do propisane temperature.
Čuvajte meso u frižideru ili zamrzivaču.
Ne pijte nepasterizovano mleko i vodu.
Perite ili gulite voće i povrće pre jela.
Kontakt sa životinjama:
Perite ruke posle kontakta sa životinjama, njihovom hranom, opremom i kavezima.
Kada se obratiti lekaru?
Odmah se obratite lekaru ili idite u hitnu ako imate:
Visoku temperaturu
Krv u stolici
Često povraćanje
Tamni urin ili smanjeno mokrenje
Suva usta, vrtoglavicu, slabost
Pitanja koja možete postaviti svom lekaru:
Kako mogu da ublažim simptome kod kuće?
Kako da se najbolje hidriram?
Kada treba da vas ponovo pozovem?
Da li mi je potreban antibiotik?
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


