Prvi voz podzemne železnice bez vozača krenuo je na liniji U3 u sistemu podzemne železnice u Nirnbergu. To je prva potpuno automatizovana podzemna železnica u svetu koja koristi iste tračnice kao i vozovi sa vozačem. Uvođenjem novih vozova bez vozača koje je razvio Siemens, lokalni tranzitni operater Nirnberga namerava da poboljša udobnost vožnje za putnike i da poveća profitabilnost mreže.

Prvi voz podzemne železnice bez vozača krenuo je na liniji U3 u sistemu podzemne železnice u Nirnbergu. To je prva potpuno automatizovana podzemna železnica u svetu koja koristi iste tračnice kao i vozovi sa vozačem. Uvođenjem novih vozova bez vozača koje je razvio Siemens, lokalni tranzitni operater Nirnberga namerava da poboljša udobnost vožnje za putnike i da poveća profitabilnost mreže.
Iako i drugi gradovi već više godina koriste vozove bez vozača, između ostalih London i Pariz, sistem u Nirnbergu je ipak poseban zbog toga što linija U3 koristi postojeće tračnice linije U2, koje će vozovi kojim se upravlja na konvencionalan način i dalje koristiti sve do 2009. Ovo je prvi put da se iste tračnice koriste i za vozove bez vozača i za vozove sa vozačima. Kao isporučilac celokupne tehnologije za ovaj sistem, Siemens je odgovoran za to da obezbedi da ove dve linije funkcionišu bez problema. ATC sistem (ATC – Automatic Train Control – sistem automatske kontrole vozova) koji obuhvata nekoliko kompjutera instaliran je u mrežu tunela ispod Nirnberga. Koristeći snopove svetla (light waves) i radio, sistem je u stalnoj vezi sa kompjuterima u vozovima bez vozača, i tako je u mogućnosti da utvrdi njihov tačan položaj i brzinu, dok automatski kontroliše njihov kompletan rad. Pored toga, zaposleni u VAG kontrolnom centru prate sve razne automatizovane procese i spremni su da intervenišu u slučaju kvara ili u hitnim situacijama.
Peroni se prate pomoću video kamera i posebno razvijenih sistema praćenja. Sistem visokofrekventnih transpondera sa transmiterom i prijemnikom (receiver rails), na primer, montiran je ispod ivice perona, i emituje gustu mrežu senzorskih snopova preko tračnica. Ako bi neko pao na šine, sistem bi automatski zaustavio sve vozove u tom konkretnom sektoru mreže. Slično tome, kad voz treba da krene, senzor infracrvenih zraka registruje i najmanji pritisak na ivice vrata – kraj kaputa zaglavljen u vratima je dovoljan da ne dopusti da voz krene iz stanice.
Putnici, u međuvremenu, uopšte nisu svesni toga da voz nema vozača, a oni koji sede napred mogu da uživaju u besplatnom pogledu na deo tunela koji je ispred njih, bez prepreke koju bi stvarala kabina mašinovođe. Ali ostale razlike se registruju samo podsvesno, kao što su kraći intervali između dolazaka vozova – 100 sekundi umesto 200 – i udobna vožnja bez vibracija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari