Fenomen „krađa identiteta“ odavno je poprimio globalne dimenzije i značaj. Zloupotrebom tuđih podataka skinutih s interneta, odnosno upadom u elektronske baze podataka, vrše se krađe, prevare, narušava ugled ljudi i slično.

Materijalna šteta u svetu meri se desetinama milijardi evra. Kod nas se dešava da su lični podaci, koji se u svetu dobro štite, svima dostupni i bez zaštite – kaže za Danas Rodoljub Šabić, poverenik za informacije od javnog značaja.

Prema njegovim rečima, internet je otvorio mnoge nove korisne mogućnosti, ali istovremeno i povećao rizike, čime je proširen prostor za nedozvoljeno korišćenje informacija, nezakonito pribavljanje usluga i robe, utaje i prevare, ugrožavanje tuđih nematerijalnih dobara, pa čak i sabotaže i terorizam.

Šabić ističe da globalna mreža otvara i „ogromne mogućnosti za ugrožavanje privatnosti građana, odnosno za nezakonit pristup i obradu podataka o pojedincima“. On ističe da su za rešavanje ovog problema neophodne odgovarajuće normativne pretpostavke, odnosno donošenje novih i izmena i dopuna mnogo starih postojećih zakona kako bi se uveli odgovarajući standardi zaštite podataka.

– Radi obezbeđenja zakonima utvrđenih standarda zaštite podataka o ličnosti potrebno je i uspostaviti nezavisno nadzorno telo. Po našem zakonu, to bi trebalo da bude Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, snabdeveno i potrebnim ovlašćenjima i odgovarajućim kadrovskim i materijalnim resursima – dodaje poverenik.

Kao najvažnije, Šabić navodi da je potrebna i ozbiljna edukacija onih koji se bave obradom podataka podataka, kao i edukacija građana.

– Država bi povodom ovog pitanja mogla da reaguje osmišljenim i doslednim delovanjem u svim ovim oblastima. Ali, nažalost, nije tako. Doneli smo Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, ali i on sadrži pojedina rešenja suprotna evropskim demokratskim standardima. Trebalo mi je dugo vremena da izdejstvujem da ona budu eliminisana, što će se ovih dana desiti – kaže Šabić.

Poverenik objašnjava da u prošloj godini, zbog neshvatljivog propusta Ministarstva finansija, kao i zbog istrajavanja Ministarstva u sopstvenoj grešci, nije mogao da angažuje nijednog čoveka na poslovima zaštite podataka o ličnosti, pa je taj posao improvizovao sa „malobrojnom ekipom s kojom je do tada radio poslove zaštite slobode pristupa informacijama“. On smatra da odgovarajućim strateškim dokumentom treba utvrditi ciljeve, prioritete, rokove, nosioce poslova i posebno odgovornost za neizvršenje. U saradnji sa ekspertima Komisije EU, poverenik je, kako kaže, pripremio Nacrt nacionalne strategije, koji je dostavio Vladi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari