U vodećim istraživačkim ustanovama i umnim glavama, proteklih decenija iskristalisala se jezgrovita (i jezovita) poruka: jaka veštačka inteligencija u moći izračunavanja i brzini obrade podataka premašiće 2045. godine sve ljudske mozgove na planeti! Nesvakidašnji prevrat nazvan je jedinstvenost (singularnost).

Prema viđenju Vernora Vindža, Rejmonda Kerzvejla i ostalih njenih propovednika, ova prekretnica neodoljivo podseća na jedinstveno zbivanje u istoriji kosmosa – „Veliki prasak“ (Big Bang) – začetak. I prevazilaženje „prirodnog razuma, usavršavanog milionima godina, za ljudski rod označiće istu (ili sličnu) tačku bez povratka“.

Čovečanstvo nezadrživo hrli u susret najneizvesnijem izazovu u dosadašnjoj povesti posle kojeg će, kako se zamišlja, u iskušenje dovesti i vlastito postojanje. Da li će veštački um već sredinom stoleća nadmašiti čovečiji?

Odskora je na našoj čitalačkoj trpezi neobična knjiga „Mozak na čipu (Hoće li mašine iskoreniti ljude?)“, samostalno izdanje Stanka Stojiljkovića, osnivača i dugogodišnjeg urednika naučne rubrike Politike i bivšeg glavnog urednika časopisa Svet kompjutera, Galaksija i Svest – koja na 500 stranica zanimljivog i uzbudljivog štiva, razmatra razloge „za“ i „protiv“ prethodne dileme, vešto dočaravajući ponekad teških predskazivanja vodećih svetskih naučnika. Predočavanje budućnosti koja nas neće (?) mimoići, autor je započeo svekolikom „SF“ zebnjom: „I sama pomisao izaziva duboku nelagodu: ko bi poželeo da mašine nadmaše ljude, a kamoli – ne daj bože! – da ih potčine?“

Računar je četvrta istorijska prekretnica u razvoju civilizacije, prema mišljenju Herberta Sajmona, posle pisma, arapskih brojeva i diferencijalnog računa. A sam pojam „veštačka inteligencija“ iskovao je 1956. Džon Mekarti iz čuvenog Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT).

Učinilo se da je istoimenoj istraživačkoj grani, tada još nejakoj, smrtonosan udarac 1972. zadao filosof Hjubert Drejfus, britko napisanim delom „Šta računari ne mogu – kritika veštačkog uma“. Međutim, novi pobornici i sledbenici su sa još većim žarom prionuli da ustoliče nadolazeći veštački razum. Prilika za slavlje iskrsla je nenadano 1997. godine kada je IMB-ov superkompjuter „Duboko plavetnilo“ (Deep Blue) porazio svetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova.

Duhove je, međutim, najviše ustalasao Vernor Vindž najavivši 1983. „eksploziju inteligencije“, a deceniju kasnije u eseju „Dolazeća tehnološka jedinstvenost“ prorokovao: „Za 30 godina imaćemo tehnološku moć da stvorimo nadljudsku inteligenciju. Ubrzo posle toga okončaće se ljudsko doba“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari