sanFoto: Shutterstock/Pixel-Shot

Stručnjaci iz oblasti nauke i psihologije saglasni su u jednom: svaka osoba sanja, čak i oni koji veruju da ne sanjaju. Iako mnogi misle da „nemaju snove“, naučna istraživanja pokazuju da ih svi doživljavamo tokom noći. Zašto se onda neki nikada ne sećaju svojih snova? Od kvaliteta sna do moždane aktivnosti u REM fazi, stručnjaci objašnjavaju šta se događa tokom „noći bez snova“ i zbog čega naš mozak ponekad briše slike koje nastaju u podsvesti.

Jeste li se ikada probudili s osećajem da niste ništa sanjali? Lako zaspite, spavate mirno celu noć, ali se ujutro budite s utiskom kao da vam je um bio potpuno prazan, kao da je san bio samo duga, neprekinuta tišina, prenosi Tportal.

Mnogi ljudi tvrde da nikada ne sanjaju, i to često izgovaraju s dozom čuđenja ili pomirenosti, kao da je to jednostavno deo njihove ličnosti.

Da li je zaista moguće da postoje noći bez snova? Ili snovi, zapravo, uvek postoje – samo ih ne pamtimo?

Svi sanjamo svake noći

Nauka i psihologija slažu se u jednom: svako od nas sanja, čak i oni koji su uvereni da to ne čine. Snovi nastaju u REM fazi spavanja, razdoblju u kojem je mozak gotovo jednako aktivan kao kad smo budni.

Tokom te faze snovi imaju važnu ulogu: pomažu da se učvrste sećanja, prerade emocije i daju smisao našim svakodnevnim iskustvima.

Ako se ujutro probudite s osećajem da niste ništa sanjali, najverovatnije je reč o tome da se svojih snova jednostavno ne sećate.

Zašto se ne sećamo svojih snova

Na sposobnost pamćenja snova utiču brojni faktori, od kvaliteta sna, buđenja tokom noći, nivoa stresa, pa do genetike.

Istraživanja pokazuju da osobe koje imaju lakši san češće pamte svoje snove jer se bude tokom REM faze, a oni koji dublje spavaju obično imaju osećaj da nisu ništa sanjali.

Kada neko kaže „ja nikada ne sanjam“, to ne znači da snovi ne postoje. Mozak ih jednostavno pohrani u nesvesni deo pamćenja bez traga u našoj svesti.

Šta znači kad ne sanjamo ili se ne sećamo snova

Ponekad prođu nedelje, pa i meseci, a da se ne prisetimo nijednog sna. Naučnici objašnjavaju da je to često posledica kraće ili isprekidane REM faze, ali i delovanja određenih lekova, na primer antidepresiva ili tableta za spavanje, koji mogu da umanje živopisnost snova.

Sa psihološkog stanovišta, razdoblje bez sećanja na snove može da upućuje na fazu u kojoj je um manje usmeren na emocije. To ne mora biti znak nečeg lošeg; naprotiv, ponekad znači da mozak tiho obrađuje informacije, bez potrebe da ih pretoči u slike i priče.

U nekim slučajevima, međutim, dugotrajan izostanak snova može biti povezan s nesanicom ili drugim poremećajima spavanja, što bi trebalo pratiti ako postane trajna pojava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari