– Mi ne radimo samo građevinsku rekonstrukcija naših najznačajnijih muzeja, nego i rekonstrukciju sadržaja i uloge muzeja na početku 21. veka.

Jako sam ponosan što sam ministar kulture i informisanja u ovoj vladi koja je ponovo pokrenula ovaj proces, ali i zato što sam ministar koji vidi građane koji se raduju ovom trenutku i koji ne pamti veću grupu nasmejanih novinara u Srbiji na jednom događaju, poručio je Tasovac prilikom posete depou Narodnog muzeja.

Entuzijasti kliču, oni malo bolje upoznati sa situacijom, čitajući ove redove, podvlače i podebljavaju reč „ponovo“. Ne samo da je ponovo započeta rekonstrukcija najstarije muzejske ustanove u Srba, nego Tasovac ovoga puta kaže, biće i završena, s proleća 2016. Nakon 15 godina on/off pokušaja da se ovaj posao svrši, na radost svih, Tasovac je izrekao da će rekonstrukcija biti izvedena po trećem konkursu, a da će se količina novaca određena za to znati kad Skupština Srbije usvoji budžet.

Prva inicijativa za rekonstrukciju zgrade Narodnog muzeja u Beogradu potekla je od premijera Zorana Đinđića, koji je još 2001. organizovao donatorsko veče za prikupljanje sredstava za taj posao. Poslednja stalna postavka u Muzeju zatvorena je još 1. juna 2003, a usledile su smene garnitura vlasti koje su listom proglašavale ovu rekonstrukciju prioritetom nad prioritetima, da bi se svaki put taj posao otezao kao gladna godina, do novog odustajanja.

Tim poznavaocima, nepoverljivcima s razlogom, ova kuća nasred Trga republike metafora je mrtvačkog kovčega srpske kulture, u koji je svaka vlast ukucavala svoj ekser. U međuvremenu u „kovčegu“ su rasle podzemne vode i memla, pa se ne zna da li su zbirke i kulturne vrednosti bile u ozbiljnoj opasnosti, ili ona tek sledi. Tu je i pitanje bez odgovora, ko je odgovoran za eksponate koji su tokom 20 godina propadali. Možda je jedino lokacija u centru grada sprečila da NM postane utočište beskućnicima, kao što je to slučaj sa Muzejom savremene umetnosti na Novom Beogradu.

Zanimljivo je i da je direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić Brešković rekla da će obnova te institucije početi od spoljne fasade i zamene fasadne stolarije, a da će nakon toga biti nastavljeni unutrašnji radovi. Građevinci bi rekli naopako, a poznavaoci situacije da će se raditi u stilu „spolja gladac unutra jadac“. I pitaju se kako će to biti urađeno kada se ne zna koliki je deo novca iz budžeta za ove namene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari