Potpuno je razumljiva emotivna reakcija javnosti koja nakon monstruoznog ubistva Tijane Jurić (15) traži oštriju sankciju za osumnjičenog Dragana Đurića (34), ali ponovno uvođenje smrtne kazne nije adekvatno rešenje, niti je moguće s obzirom na to da je Srbija članica Saveta Evrope.

Maksimalna kazna za najteža krivična dela u Srbiji je 40 godina zatvora. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić kaže za Danas da uvek postoji mogućnost da se sistem krivičnih sankcija modifikuje.

– Ne možemo vratiti smrtnu kaznu, jer Savet Evrope to ne dozvoljava, a Srbija je članica SE. Države koje nemaju smrtnu kaznu, kao najveću sankciju uglavnom imaju doživotnu robiju. Većina evropskih država ih ima i to bi možda bilo najbolje zakonsko rešenje za najteža krivična dela – smatra Škulić. Naš sagovornik kaže da kao i kod smrtne kazne, i po pitanju doživotne robije postoje oprečna mišljenja.

– Neki ovo rešenje smatraju nehumanim. Činjenica je i da zatvorenik nema motiv da se ponaša disciplinovano niti da se uzdržava od činjenja novih krivičnih dela čak ni u zatvoru. To se može rešiti tako što se, kao u nekim državama, uvede mogućnost uslovnog otpusta, pod strogim uslovima i nakon puno vremena provedenog u zatvoru – navodi Škulić. Rešenje koje ima Srbija, takozvani dugotrajni zatvor, takođe je problematičan iz više aspekata.

– Ljudi koji provedu 30-40 godina u zatvoru nisu spremni za život na slobodi. Oni su izgubili kontakt sa porodicom, ne mogu da nađu zaposlenje, nesposobni su za život. Njima je zatvor dom i često ponove krivično delo kako bi se tamo vratili – navodi Škulić. Izjavu ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, koji je izrazio žaljenje što je Srbija ukinula smrtnu kaznu, naš sagovornik ocenjuje kao ljudsku reakciju, „izrečenu zbog osećanja empatije, u specifičnim uslovima“.

Sa druge strane, predsednik udruženja Srbija protiv smrtne kazne, advokat Ivan Janković, kaže za Danas da je izjava ministra Stefanovića nedopustiva.

– Ministri i javni službenici ne smeju da iznose svoje lične i emotivne stavove javno, ako su oni u suprotnosti sa zvaničnom državnom politikom. Ona se zalaže za evropske integracije, a EU je protiv smrtne kazne. Ukoliko je izjava populistička, to je takođe za osudu. Pitanje je, uopšte, šta taj čovek misli – ocenjuje Janković.

On podseća da je Srbija ukinula smrtnu kaznu 2002. godine, kako bi ostala članica Saveta Evrope. Tadašnji ministar pravde Vladan Batić rekao je da se on intimno zalaže za smrtnu kaznu, ali da državni razlozi zahtevaju da se ona ukine. Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Jukom Milan Antonijević rekao je da je nedopustiva kampanje za ponovno uvođenje smrtne kazne u Srbiji.

On je naglasio da je najvažnije da sudski postupak za ubistvo Tijane Jurić bude brz, a kazna odgovarajuća.

SAD i Kina vodeće

Najveći broj smrtnih kazni godišnje izvrši se u Kini. Ukoliko se kao parametar uzme broj smrtnih kazni po glavi stanovnika, vodeće su SAD, gde nešto manje od polovine država sprovodi ovu meru. Jedina država u Evropi gde još uvek postoji smrtna kazna je Belorusija.

Novinarska udruženja oštro reagovala na tabloidno izveštavanje

Udruženja novinara oštro su reagovala na pisanje pojedinih tabloida u vezi sa nestankom i smrću Tijane Jurić (15), posebno se osvrćući na odnos prema njenom ocu Igoru i spekulacijama da duguje novac zelenašima, te da je indirektno odgovoran za nestanak ćerke.

Igor Jurić rekao je da su ga pojedini mediji ucenjivali da im da izjavu, jer u suprotnom neće objaviti Tijaninu sliku. „Neću da ih imenujem, oni znaju koji su u pitanju. Kad čovek dođe u ovakvu situaciju da mu nema deteta, onda vi, mediji, na neki način „upakujete“ još 10 stvari, pa ti nije dovoljan bol što ti nema deteta, nego moraš da se boriš i sa svim ostalim stvarima da bi se pravdao“, rekao je Jurić.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) protestovalo je juče zbog, kako se navodi, skandaloznog ponašanja pojedinih medija prilikom izveštavanja o stradanju 15-godišnje Tijane Jurić. „Izjava oca ubijene devojčice o ucenjivačkom ponašanju pojedinih novinara pokazuje potpuno odsustvo saosećanja sa unesrećenom porodicom, što je protivno osnovnim ljudskim i profesionalnim etičkim normama“, navodi se u saopštenju NUNS-a.

Reagovalo je u Udruženje novinara Srbije (UNS), koje je upozorilo na neetičnost pojedinih medija prilikom izveštavanja o ubistvu maloletne Tijane Jurić, dodajući da su novinari uvek dužni da se pridržavaju novinarskog kodeksa.

„Urednici i novinari su uvek dužni da se pridržavaju etičkih normi i Kodeksa novinara Srbije, a pogotovo kada izveštavaju o tragičnim događajima koji pogađaju ne samo pojedince i njihove porodice, već i celu zajednicu“, navodi se u saopštenju UNS-a.K. Ž.

NDS i LDP osudile Stefanovićev stav o smrtnoj kazni

Opoziciona Nova demokratska stranka (NDS) i vanparlamentarna Liberalno demokratska partija (LDP) osudile su izjavu ministra policije Nebojše Stefanovića, koji je, kako kažu, pozvao na ponovno uvođenje smrtne kazne. „Ovakav predlog ministra Stefanovića predstavlja najgori vid populizma i neodgovorno pobuđuje najniže strasti u našem društvu, u trenutku kada je celokupna javnost u stanju šoka i besa“, navodi se u saopštenju lidera NDS Borisa Tadića. On zahteva od Vlade Srbije da zaustavi diskusiju o inicijativi za ponovno uvođenje smrtne kazne.

Povodom ubistva 15-godišnje Tijane Jurić, ministar Stefanović je izrazio žaljenje što je Srbija ukinula smrtnu kaznu, a ministar pravde Nikola Selaković odgovorio da je domaća kaznena politika dovoljno stroga i da u Evropi smrtnu kaznu ima još samo Belorusija.

Članica predsedništva LDP Judita Popović je podsetila da je smrtna kazna protivustavna i da je Srbija takođe obavezana međunarodnim konvencijama koje zabranjuju smrtnu kaznu.

„Kada ministar policije zloupotrebi tešku tragediju jedne porodice i opravdanu zgroženost javnosti ubistvom jedne devojčice da bi promovisao arhaični sistem vrednosti, navedene konvencije kao i Ustav gube na značaju jer visoki državni zvaničnik osporava tu politiku“, navodi se u saopštenju Popovićeve. Beta

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari