Hag pod "opsadom" zbog presude Karadžiću 1

– Više od 200 novinara, 150 žrtava, preko 50 predstavnika država i članova diplomatskog kora i više od 100 predstavnika akademske zajednice i nevladinih organizacija, akreditovalo se da bi u Haškom tribunalu ispratilo izricanje presude bivšem predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Zbog ogromnog interesovanja javnosti za ovaj događaj, Tribunal je odlučio da iskoristi sav raspoloživi prostor u zgradi i da ga stavi na raspolaganje za smeštaj brojnih gostiju. Istovremeno, na raspolaganju će mu biti i dodatni prostor u obližnjem konferencijskom centru World Forum.

Inače, Karadžić je u intervjuu za BIRN rekao da je u Srebrenici bilo zločina, „ali ne u obimu kako se to predstavlja“, dok je pred današnje izricanje presude naveo da ga nijedan „razuman“ sud ne bi osudio.

Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici jula 1995. kada su srpske vojno-policijske snage ubile oko 8.000 bosanskih muslimana. Njemu se na teret stavlja da je 9. jula 1995. izdao naredbu kojom se odobrava zauzimanje enklave Srebrenica, koja je bila pod zaštitom UNPROFOR-a, ali i da je nakon zarobljavanja Srebreničana s Miroslavom Deronjićem, koji je bio predsednik Kriznog štaba u Bratuncu, razgovarao o njihovoj sudbini.

Optužen je i za istovetno krivično delo 1992. u još sedam bosanskih opština (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik), trogodišnje granatiranje Sarajeva, progon nesrpskog stanovništva u 20 opština i uzimanje pripadnika posmatračke misije UNPROFOR-a za taoce. U optužnici se navodi da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa pripadnicima vojske i policije RS, kao i političkim rukovodiocima na lokalnom nivou i vođama srpskih paravojnih i dobrovoljačkih snaga.

Optužnica protiv Karadžića je podignuta 1995, a sve do jula 2008. krio se u Srbiji pod lažnim imenom Dragan David Dabić i bavio se alternativnom medicinom. Zanimljivo je da je vreme u skrivanju Karadžić najčešće provodio u novobeogradskoj kafani „Luda kuća“, gde je svirao gusle i pio vino „Medveđa krv“. U pritvor u Sheveningenu je prebačen poslednjeg dana jula te 2008, a do danas je ostalo nejasno čiji je državljanin. Prilikom prvog pojavljivanja na sudu na pitanje sudije o državljanstvu Karadžić je rekao da smatra da je državljanin BiH, Republike Srpske, Crne Gore i Srbije. Suđenje mu je počelo krajem oktobra 2009. Međutim, država Srbija je svojevremeno odbila da njegovoj porodici isplaćuje novčanu pomoć, koja je davana svim haškim optuženicima, jer Karadžić nije državljanin Srbije i nije se dobrovoljno predao, što je bilo uslov.

U završnim rečima krajem septembra 2014, Tužilaštvo je zatražilo doživotni zatvor, dok je Karadžić izjavio da očekuje da će biti oslobođen. Presudu će izreći sudsko veće kojim predsedava južnokorejski sudija O-Gon Kvon, dok su članovi veća sudije Hauard Morison i Melvil Bird.

Za zločine u Srebrenici do danas je osuđeno ukupno 14 optuženih – troje na doživotne kazne zatvora – bivši pripadnici Glavnog štaba VRS Zdravko Tolimir (nedavno preminuo u pritvoru), zatim Ljubiša Beara i bivši oficir za bezbednost Drinskog korpusa Vujadin Popović. Ostali optuženici dobili su ukupno 189 godina zatvora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari