Agencija za privatizaciju (AP) od januara 2010. do septembra 2013. nije imala poslovnu saradnju niti je na drugi način angažovala privredno društvo Pricewaterhouse Coopers iz Beograda, a prema raspoloživim podacima u posmatranom periodu ni subjekti privatizacije nisu sa tom kućom ugovarali revizorsko-konsultantske usluge za postupke koji se vode pred Agencijom – tako je sredinom oktobra prošle godine glasio odgovor Agenciji za borbu protiv korupcije, koji je u ime AP potpisao direktor Sektora za ljudske resurse Aleksandar Panovski, a sastavila njegova zamenica Olivera Aranđelović.

Na osnovu toga, zaključeno je da po odredbama koje su na snazi od januara 2010. godine, ne postoji sukob interesa i bivši direktor AP Vladislav Cvetković dobio je saglasnost da se zaposli u Pricewaterhouse Coopersu. Međutim, kako Danas saznaje iz vrha Vlade, ispostavilo se da je AP u tom trenutku prikrila podatak o višegodišnjoj saradnji sa PWC-om i naknadnom proverom je pre dvadesetak dana utvrđeno da neposredna poslovna veza postoji u oko tridesetak većih predmeta. Kako je u toj situaciji reč o klasičnom sukobu interesa, Agencija za borbu protiv korupcije je povukla saglasnost i naložila Cvetkoviću da u roku od mesec dana napusti mesto direktora u PWC-u.

Prva sumnja u verodostojnost odgovora dobijenog iz AP imala je Agencija za borbu protiv korupcije, i krajem marta ove godine poslala je spisak od devet predmeta koji su pod kontrolom Agencije za privatizaciju, sa zahtevom da se proveri ko je bio konsultant. Ispostavilo se da je PWC bio angažovan ne samo u tih devet nego i u još 20 privatizacija. Uz to, AP je obavestio Agenciju za borbu protiv korupcije da se PWC u punom nazivu, kao ključna reč javlja u još 102 predmeta, a kao skraćenica u 233. Reč je o pretrazi koja je izvršena kroz bazu koja sadrži 40 odsto unetih od ukupno 800.000 dokumenata.

– U momentu sastavljanja odgovora, prošle godine, tadašnji direktor Sektora opštih poslova Aleksandar Panovski i njegova zamenica morali su da znaju da je PWC imao saradnju sa subjektima privatizacije. To je bilo lako proverljivo s obzirom na visok stepen digitalizacije podataka u AP. Međutim, uprkos jasnom pitanju Agencije za borbu protiv korupcije, negirana je bilo kakva saradnja ili indirektna veza Agencije ili subjekata privatizacije sa PWC. Teško je poverovati i da Cvetković, koji je inače dao ostavku na mesto direktora Agencije za privatizaciju, ali je još čekao da ga Vlada razreši, nije bio upoznat sa sadržajem spornog dokumenta, bitnog za ostvarivanje njegovog privatnog interesa – kaže naš izvor i podseća da su Aranđelovićeva i Panovski, formalno, u momentu dostavljanja odgovora bili podređeni Cvetkoviću.

Zanimljivo je, dodaje naš sagovornik, da je PWC imao saradnju sa AP i pre 2010. godine, kada je Cvetković bio zamenik direktorke Agencije, Vesne Džinić, ali taj period nije merodavan s obzirom da se odredbe iz propisa koji uređuju zabranu konflikta interesa primenjuju od januara 2010, kada je Cvetković bio na čelu AP.

Prema dokumentima u koje je Danas imao uvid, PWC je bio angažovan u velikim predmetima koji su bili pod kontrolom AP, poput restrukturiranja Nibens grupe, spornom raskidu ugovora o privatizaciji Putnika i Srbijaturista, zatim u slučaju takođe raskinutog ugovora sa kupcem Fabrike opreme i delova iz sastava RTB Bor, a na spisku su i Duvanska industrija Vranje, Crvenka, Zavarivač, BD Agro, Azotara, Ikarbus, Hiteli Slavija, Cementara iz Kosjerića…

Uslovi

Firme u restrukturiranju bile su obavezne da angažuju konsultantske kuće čak i kod izrade biznis planova. Svojevremeno je jedan od direktora takvog preduzeća novinaru Danasa objašnjavao da službe u firmi, sa više iskustva i boljim poznavanjem materije, mogu da sastave kvalitetniji biznis plan, ali je Agencija za privatizaciju insistirala da uzmu određenu konsultantsku kuću koja će im taj dokument „verifikovati“. Naravno, za taj posao bila je predviđena pozamašna nadoknada koju je firma morala da izdvoji iz svog inače tankog prihoda.

Direktno i indirektno

Sa stanovišta novih zakonskih odredaba, nije nužno da AP i PWC imaju direktno ugovorenu saradnju, već je bitno i da li do službenog kontakta dolazi i indirektno. Aktivnosti PWC-a za potrebe firmi koje potom ostvaruju svoja prava u različitim postupcima pred AP, smatra se indirektnim kontaktom i podatke o tome je tražila Agencija za borbu protiv korupcije.

Primer

U praksi, PWC pruža, na primer, konsultantsko-revizorske usluge firmi BD Agro oz Dobanovaca, koja je u režimu kontrole Agencije za privatizaciju i dužna je da dokaže kako poštuje ugovor i izvršava investiciju, da ugovor ne bi bio raskinut. To dokazuje revizorskim izveštajem PWC. Zatim komisija na čijem je čelu, ispred AP Vladislav Cvetković, verifikuje to ulaganje i postupanje kupca BD Agro. Ako Cvetković nakon toga zasnuje radni odnos u PWC-u, to je flagrantan konflikt interesa i jasno je da ne bi dobio saglasnost Agencije za borbu protiv korupcije da je ta institucija na prvobitni zahtev od AP dobila tražene informacije – tvrdi izvor Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari