Nadamo se da će Srbija i Kosovo zaključiti sporazum koji će im omogućiti da normalizuju svoje odnose i nastave putem ka evropskoj integraciji. Verujemo da je takav sporazum moguće postići jer su obe strane konstruktivno radile zajedno – izjavio je u razgovoru za Danas Filip Riker, zamenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, komentarišući očekivanja Vašingtona od predstojeće runde pregovora premijera Srbije i Kosova Ivice Dačića i Hašima Tačija.

Visoki funkcioner Stejt dipartmenta je ukazao da „zaključci Evropskog saveta daju jasnu smernicu o tome šta treba ostvariti“ i ocenio „da su EU i visoka predstavnica Ešton uložili ogromne napore da olakšaju ovaj proces“.

Šta bi se moglo dogoditi ukoliko ne bude postignut sporazum?

– Ako ne bude sporazuma, na EU će biti da utvrdi kako Srbija i Kosovo mogu da nastave da ostvaruju svoje ciljeve o evropskoj integraciji. Bila bi propuštena prilika da se poboljšaju životi svih ljudi na Kosovu, naročito na severu, a odnos Srbije s Kosovom nastavio bi da odvraća resurse i vreme od fokusiranja na ekonomski razvoj i regionalnu stabilnost.

Srpski mediji izvestili su da ste ohrabrili premijere Srbije i Kosova da „normalizuju odnose“. Da li ste stekli utisak da postoji volja na obema stranama da to bude učinjeno?

– Kao što je to potpredsednik Bajden učinio s predsednikom Nikolićem u Rimu, nastavljamo da izražavamo punu podršku SAD obojici premijera u dijalogu koji se vodi pod pokroviteljstvom EU i to ćemo i dalje činiti. Državni sekretar Keri zamolio me je da posetim Brisel nekoliko puta kako bih premijerima Dačiću i Tačiju lično preneo podršku SAD za njihove napore i ciljeve, kao i za EU proces. Bivša državna sekretarka Klinton je to podvukla prošle jeseni, kada je putovala i u Beograd i u Prištinu s visokom predstavnicom Ketrin Ešton. A mi smo o tome razgovarali kada je prvi potpredsednik Vlade Srbije Vučić posetio Belu kuću i Stejt dipartment u decembru.

Svrha dijaloga je da se olakša normalizacija odnosa između Srbije i Kosova i omogući svima kretanje prema stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti. Na obe strane postoji politička volja da se nastavi konstruktivni zajednički rad i saradnja s visokom predstavnicom Ešton kako bi se došlo do sporazuma. Jasno je da nijedan sporazum neće biti idealan za bilo koju od strana. Ipak, obe strane shvataju šta će dobiti i obe strane su voljne da zauzvrat pronađu rešenja. Mi to pozdravljamo.

Šta su najveće prepreke za postizanje sporazuma između Beograda i Prištine?

– Nijedna strana ne može da priušti sebi da se drži načina razmišljanja koji je region zatočio u konflikt i stagnaciju. Vreme je za raskid s prošlošću, za raskid sa strahom i za razmišljanje o budućnosti. Mislim da lideri i u Beogradu i u Prištini žele da to učine. Znam da su odluke teške, ali Vlada Srbije je pokazala da je dorasla izazovu razmišljanja o najboljoj budućnosti za sve građane.

Kako ocenjujete korake koje su do sada preuzele srpske vlasti na planu rešavanja ključnih problema?

– Obe strane su preduzele značajne korake u ovom procesu. Vođstvo premijera Dačića, uključujući njegovu sposobnost da uspostavi radne odnose s premijerom Tačijem, bilo je vredno divljenja. Tekuća primena postojećih sporazuma, naročito o integrisanom upravljanju prelazima, bila je važna. Obradovalo nas je što smo videli da se predsednik Nikolić sastao s predsednicom Jahjagom u januaru. Ipak, kao što je pojašnjeno Zaključcima Evropskog saveta, Srbija mora da reši ključno pitanje u dijalogu: pronalaženje rešenja za sever i paralelne strukture koje se tamo nalaze.

Smatrate li da će Srbija dobiti datum za početak pregovora o pridruživanju EU u junu?

– To je odluka koju samo EU može da donese. Mi se, svakako, nadamo da će ishod biti takav.

Koji su najveći izazovi koje će Srbija morati da prevaziđe u narednim mesecima?

– Prema mom mišljenju, najveći izazov Srbije jeste unapređenje njene ekonomije i poboljšanje života za sve koji žive u Srbiji. To je pak još jedan razlog zbog kojeg se nadam da će dijalog biti uspešan. Nadam se da će nam sporazum omogućiti da na vrh bilateralne agende SAD-Srbija stavimo diskusije o ekonomskom investiranju, o antikorupcijskim naporima.

Priznanje nije element dijaloga

Pojedini evropski političari tvrde da Srbija treba da prizna nezavisnost Kosova pre nego što se pridruži EU. Da li zastupate isto mišljenje?

– Ne mogu da ulazim u diskusiju o mišljenjima predstavnika ili država članica EU. Ipak, priznanje Kosova nije element EU dijaloga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari