Svi najvažniji elementi koji se tiču srpske zajednice na Kosovu i Metohiji već su usaglašeni, uključujući i rad buduće vojske Kosova. Do potpisivanja pravno-obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine ona neće imati baze, niti će delovati na severu KiM, a posle toga za ovaj deo Kosova važiće poseban aranžman, sličan sistemu organizacije kakav je u Briselu dogovoren za policiju – kaže za Danas politički analitičar Dušan Janjić, povodom Nacrta zakona o oružanim snagama Kosova koji bi uskoro trebalo da se nađe pred kosovskom vladom.

Prema Janjićevim rečima, buduće kosovsko ministarstvo odbrane i vojska zajedno će imati 5.000 pripadnika, od toga oko 1.200 specijalno naoružanih vojnika u borbenim trupama. Janjić procenjuje da Vlada Kosova sa Nacrtom zakona o oružanim snagama neće ući u skupštinsku proceduru dok ne obezbedi „glasačku mašinu“ za neophodnu izmenu kosovskog Ustava. Za to joj je potrebna dvotrećinska većina ne samo svih poslanika nego i predstavnika manjinskih zajednica, što nije moguće bez povratka Srpske liste u kosovske institucije.

Srpska lista je napustila Vladu i Skupštinu Kosova zbog smene ministra za zajednice i povratak Aleksandra Jablanovića. Na pitanje Danasa da li se može očekivati neka vrsta „trgovine“ – srpski glasovi za zakon o vojsci za kosovske ustupke oko nadležnosti zajednice srpskih opština, Janjić odgovara da bi to bio „dobar posao“, ali strahuje da će „trgovati“ za ministarske funkcije i povratak Srpske liste u kosovsku vladu. On kaže da će Priština gledati da „prođe što jeftinije“ i da joj je „lakše da trguje za Jablanovića nego za ZSO“.

Pod kojim uslovima će se Srpska lista vratiti u kosovske institucije odlučiće se, kako je najavljeno još pre mesec dana, na sastanku sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem. Datum ovog skupa ni juče se nije znao. Posle potpisivanja Briselskog sporazuma u aprilu 2013. najviši državni zvaničnici Srbije su u više navrata javno tvrdili da imaju „usmene garancije NATO da oružane snage Kosova neće prelaziti preko reke Ibar na sever KiM“.

U Kancelariji za KiM juče nisu želeli da komentarišu „dogovore sa NATO“ i spekulacije o eventualnoj „trgovini“ s Prištinom. Danasu je u Kancelariji rečeno da bi „osnivanje vojske Kosova bilo u suprotnosti sa Kumanovskim sporazumom i Rezolucijom 1244 SB UN i da postojanje snaga bezbednosti ili oružanih snaga predstavlja „izvrdavanje“ sporazuma kojim je trebalo da bude razoružana OVK“. Sagovornici našeg lista upozoravaju da je „OVK razoružana samo na papiru, da je samo na uniformama promenila oznake i postala Kosovski zaštitni korpus, potom Kosovske bezbednosne snage, koje sada hoće da se zovu kosovskim oružanim snagama“.

– Imajući u vidu da NATO želi da popravi imidž u Srbiji van KiM i da želi Srbiju među svojim članicama, sumnjam da podržava stvaranje vojske Kosova, koja bi bila opasna i po Srbe i po ceo region. Ne očekujem ni da će rukovodstvo Srbije naterati srpske predstavnike u kosovskom parlamentu da glasaju za vojsku Kosova. To bi značilo poništavanje Kumanovskog sporazuma, obavezujućeg međunarodnog ugovora između NATO i Srbije – izjavila je za Danas Rada Trajković iz Evropskog pokreta Srba na KiM.

Ona smatra da bi, u slučaju da Kosovo dobije oružane snage, u njih trebalo, u skladu sa Kumanovskim sporazumom, „uključiti i 999 pripadnika MUP i Vojske Srbije, jer među kosovskim Srbima nema odgovarajućeg profesionalnog kadra, pogotovo što će celokupna vojna komanda biti na albanskom jeziku“.

Nova vladina koordinaciona tela za KiM

Vlada Srbije donela je juče „Uredbu o osnivanju Kancelarije za koordinacione poslove u pregovaračkom procesu sa privremenim institucijama samouprave u Prištini, kao i Uredbu o osnivanju i uređenju Koordinacionog tela za taj pregovarački proces“, saopšteno je iz Nemanjine 11. Kako je Danasu nezvanično objašnjeno, na čelu Koordinacionog tela, koje će imati savetodavnu ulogu, biće šef Kancelarije za KiM Marko Đurić. Đurić će nastaviti da vodi i tehnički dijalog sa Prištinom i pregovore o Poglavlju 35 sa EU. Ostale članove Koordinacionog tela, koje će imati širi i uži sastav, a čiji će zadatak biti da pomaže pregovaračkom timu u briselskom dijalogu, trebalo bi da imenuje Vlada Srbije. Kancelarija za koordinaciju obavljaće operativne, stručne i druge tehničke poslove od pripreme do sprovođenja dogovora iz Brisela. Direktora ove kancelarije, na predlog premijera, postavlja Vlada Srbije na pet godina, kažu Danasovi izvori.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari