U Bosni i Hercegovini određene stvari ipak prolaze. Evo, koliko već godina imamo stabilnu valutu. Nema inflacije. Evo, uspeli smo rešiti reformu vojske, a da nema sukoba, da vojska funkcioniše na neki način. Počeo je izvoz da nam pomalo raste. Još uvek ekonomsko stanje nije dobro, ali ima pozitivnih elemenata. Podnećemo aplikaciju (za članstvo u Evropskoj uniji) ako sve bude u redu. Dobićemo status kandidata. Dakle, ipak ima stvari koje se u BiH kreću. Daleko od idealnog, ali nije ni toliko beznadežan slučaj koliko svi oni koji zagovaraju promenu Dejtonskog sporazuma žele da kažu – kaže za Danas Mladen Ivanić, član Predsedništva BiH i lider Partije demokratskog progresa.

Kažete da u BiH „političke elite shvataju da je evropski put neminovan“. Koliko se to odnosi i na vlast u RS s obzirom na to da, kako ste rekli, Banjaluka baš i ne shvata dobro britansko-nemačku inicijativu koju vi vidite kao pozitivnu?

– Pa mislim da Banjaluka to ipak vidi, ali čini nekad neke poteze koji idu suprotno inicijativi. Na kraju krajeva, Banjaluka je usaglašavala program reformi koji je bio preduslov za finansijsku podršku i za našu aplikaciju za članstvo u EU. Tu se usaglašavala premijerka vlade RS sa premijerom Federacije BiH i predsedavajućim Saveta ministara BiH. Ono što zasad stoji jeste da su sporiji u implementaciji tih dogovora nego Federacija. Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH je, u stvari, jedina tačka koja eventualno može ugroziti napredak.

Kakva može biti reakcija međunarodne zajednice na referendum u RS? Dragan Čavić govori o „kraju Republike Srpske“.

– Ne bih išao tako daleko da baš kažem „kraj“, ali očito da vlast nema viziju šta će dan posle. To bi bila nepotrebna avantura koja bi verovatno značila – verovatno, teško je garantovati – odustajanje od nove evropske inicijative, to znači odustajanje od toga da BiH dobije – bez ustavnih promena – status kandidata…

 Govorite o odustajanju Evrope?

Evrope, da. Mislim da bi Evropa to kao svoju meru napravila. To bi značilo reafirmaciju snaga koje su se oduvek zalagale za gašenje Dejtona i otvaranje nečega što se zove briselska faza, promena ustava. A sve te promene ustava bi se svodile samo na jedno, a to je da se eliminiše pravo entitetskog odlučivanja u institucijama BiH, što u suštini znači eliminaciju prava RS da odlučuje i preglasavanje. Dominaciju. Pod firmom jednostavnosti u suštini mi bi imali dominaciju. Tada, zbog činjenice da smo manje brojni, mi ništa u suštini u BiH ne bi mogli zaustaviti.

 Možete li pretpostaviti kolike su šanse da se održi referendum?

Teško mi je reći. Ja sam mislio da će puno ranije vlast u Banjaluci ići na to da nađe izlaz. Vidimo da toga nema. Na neki način stičem utisak kao da hoće, bez obzira na sve, da se referendum održi iako ni sami ne znaju šta su krajnje posledice. Kao da se i Dodik nalazi sve više i više u ćošku da to mora održati. I na kraju – i vama da kažem – ako odustane, ja zaista neću likovati. Suviše su interesi RS ugroženi da bi na tome pokušavali praviti politički interes.

 Predsednik Nikolić prošle nedelje je ponovio da BiH „ne funkcioniše“, a predsednik Političkog saveta DS Dragoljub Mićunović rekao je da je RS „neuspešan projekat. Kako vidite ove izjave?

Ne volim ja te velike reči. Ja mislim da od velikih reči i velikih misli bilo koga nas samo glava može zaboleti. Pre svega, RS je jedan projekat koji nije međunarodni, to je rezultat volje naroda. I mislim da nju ne treba dovoditi na ovaj ili onaj način u pitanje – da li je uspešan ili neuspešan… To je realnost, to postoji. Dokle dugo i kako tačno, zavisi dominantno od nas i u to sam uveren. Ja iskreno verujem da će ona postojati i da je to u sklopu balkanskog poimanja politike jedini način da budete ravnopravni, da imate vlastitu instituciju i da vas ta institucija čuva. Šta znači većina imate najbolju priliku videti u Federaciji gde Hrvati stalno ističu da su preglasani. A tamo je napravljen taj, kao, sklad Bošnjaka i Hrvata koji se pokazao potpuno nerealnim. A što se BiH tiče… Ona jeste komplikovana. Nije možda efikasna kao neke druge zemlje, tu se potpuno slažem sa gospodinom Nikolićem. Ali ako uzmete naše probleme, nije ona toliko negativna koliko se želi reći.

 Premijer Vučić ide ponovo u Srebrenicu, najavljuje investicije iz Srbije u tom kraju. Kakva je po vama perspektiva?

Ja mislim da je to dobro. Ja nažalost moram reći da mislim da je sve što se događalo povodom 11. jula bilo previše politike, a malo pijeteta prema žrtvama. Da je najveća odgovornost za to bošnjačkih političara. Gospodin Vučić je dao svoje, videli smo kakva je reakcija bila, očito tada nije bio iskreno prihvaćen. Stičem utisak da će sad na ovom forumu koji se planira, koji je posvećen ekonomskom razvoju biti to daleko bolje. I stičem utisak da su građani shvatili, posebno Bošnjaci, koji je značaj toga. Ja mislim da je jako dobro što Srbija ima tu politiku – „volimo RS, ali uvažavamo celovitost i integritet BiH“. To je kratko rečeno ali, rekao bih, vrlo lepo i vrlo fer.

Resorni ministri BiH, Srbije i Turske potpisali su srednjoročni program trgovinske saradnje. Očekujete li trilateralno jačanje odnosa na političkom nivou, povratak na saradnju kakva je postojala?

Ja iskreno mislim da je važniji ovaj ekonomski deo. Iza ekonomskog će lagano doći politički. Nama je Turska jako mnogo pomogla u poslednje vreme. BiH je ugovorila ogroman izvoz mesa u Tursku. Najveću korist od toga imaju stočari u RS – 15.000 tona svežeg mesa godišnje za nas je ogroman posao. Imamo nekoliko novih projekata na vidiku i moja stroga sugestija je da mislim da bi i Srbija trebala biti orijentisana ka tim ekonomskim projektima. A neki veliki sklad u političkom smislu, pitanje da li je realan. Mi s jedne strane imamo strah da Turska želi da se preangažuje, a oni opet osećaj da mi ne uvažavamo činjenicu da i oni imaju svoje interese. Za mene je najvažnija za stabilnost regiona trilaterala Hrvatska-BiH-Srbija i to je preduslov mira na Balkanu.

 Pominjete kako su geopolitičke promene na Bliskom istoku pomogle da BiH počne da napreduje, da joj EU da veću podršku. Šta je sa uticajem Rusije u geopolitičkom kontekstu?

– Rusija ima politički uticaj u BiH i to je potpuno prirodno. Rusija je u najtežim vremenima za RS znala stati na našu stranu, kada su mnogi nepravedno, bez razloga, osuđivali RS i mi nastojimo da to uvažimo. I ja i sam ću učiniti sve što mogu da odnosi sa Rusijom budu vrlo korektni, vrlo dobri. Što se tiče naše evropske budućnosti tu nije nikad Rusija postavljala nikakvo pitanje ni problem. Oko NATO-a, naravno, imaju malo drugačije stavove što je prirodno, ali dugoročno članstvo BiH u NATO-u je ipak vezano za celi region. Hrvatska jeste u NATO-u, Crna Gora možda bude, ali za nas je bitno i gde je Srbija. Ja mislim da Srbija i BiH ili će zajedno ući ili će zajedno ostati van. Kako god. Zato mislim da mi tu ne bi trebalo da imamo razloga da imamo bilo kakvih problema u odnosima s Rusijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari