Izborna je tišina, pa onda lepše teme: Sećate li se Telme (Đina Dejvis) udate za čoveka koji mnogo voli da kontroliše sve oko sebe. Od Telme se očekuje da mu ne smeta dok on gleda TV i da se ne buni, već da radi šta joj se kaže.

Sećate li se Luiz (Suzan Sarandon) – konobarice koja ne dozvoljava muškarcima da je iskorišćavaju. E, njih dve su poželele neku promenu u svojim monotonim životima i odlučile su se za vikend u prirodi. Kreću na put, ali usput nailaze na bar u kome prave pauzu i opuštaju se. Posle par pića, Telma flertuje i pleše sa strancem koji će pokušati da je siluje na parkingu. Silovanje sprečava Luiz, koja slučajno ubija nasilnika. Telma i Luiz ionako ne veruju mnogo muškarcima, pa ubeđene da niko neće poverovati u njihovu verziju priče odlučuju da pobegnu u Meksiko. Za njima kreće potera koju vodi detektiv Hal (Harvi Kajtel)… Film ‘Telma i Luiz’ je poznat i kao prvi veliki holivudski film u kojem se pojavljuje Bred Pit. U filmu se pojavljuje i Majkl Medsen. Sve je režirao veliki Ridli Skot. Od tog road movia iz 1991. tek je možda ‘Logan’ ove 2017. uspeo da suštinski zatalasa žanr. Dobro, ovakav film će dobiti Oskara verovatno i kad Stiven King dobije Nobela, ali estetika i poetika ‘Logana’ jednostavno su frapantne.

Možda je baš ‘Logan’ dosegao uverljivost one stare teze da je likovima iz ‘Marvelove’ galerije superheroja egzistencija vremenom postala setna, a mitska sudbina tragična. Logan je Vulverin – Vulverin je Hju DŽekmen. Dok ga gledate možete čak razmišljati i o odnosu Mićuna i Đinđića, Vučića i Šešelja, Mila i Momira… Mentorska paradigma ovde je iznova tretirana na retko emotivan, i na momente duhovit, način. Patrik Stjuart kao profesor Ksavijer izgleda beznadežnije nego Joda kad se oko nekog dvopeka pobio sa R2D2 na močvarnom Degobahu. Duhovni otac i mentor X-Menova, sad je nemoćni starac pod jakim lekovima koji mu sprečavaju telepatske napade koje Pentagon tretira kao oružje za masovno razaranje. Logan se stara o njemu, a kad se u filmu pojavi klinka mutantkinja Dafni Kin (Lora), odmah shvatite da je Rodrigezova i Manikisova ‘Mačeta’ zaista samo parodija. Industrijski Mutant X-24, DŽekmenov klonirani dvojnik, podmlađen je kompjuterski i deluje uverljivije nego Mof Tarkin i princeza Lea u Rogue One. Ima ovde i vesterna i ‘obiteljskog filma’. I prilično su neki kadrovi natopljeni alkoholom, što ih čini lepljivim u rezigniranosti glavnog junaka.

Reditelj DŽejms Mangold srećnije je redefinisao Vulverina nego Frenk Miler Betmena. ‘R’ etiketa cenzora (18 Plus) ovde je zaista zaslužena – nekako dokumentaristička. Profesor X, iako alchajmerizovan, emotivni je provodnik filma u kome Loganova drama postaje etička rasprava o kloniranju, a na izvestan način ovaj atipičan – dramski rukavac X-Men franšize je i ekološki, angažovani, film: Kombajni u poljima genetski modifikovanog kukuruza koji liče na sablasne dinosauruse jezivih zvukova na mesečini upečatljivi su simbolički deo filma kao uvertira eksplozije nasilja. Vulverinove metalne kandže su alat katarze. Sad su najbolje u celoj Wolverine trilogiji koja se okončava senzacionalno. Najstripovskiji lik u okruženju ‘dramskih’ je negativac Donald Pirs (Bojd Holbruk). NJegovu žanrovsku poziciju potencira još jedan genijalni, a izopačeni dr Mengele kome služi. Iako stvarno izgleda da Hju DŽekmen neopozivo odlazi iz X-Men univerzuma, interesantna je ova fanovska doskočica: ‘Ostaje nam samo nada da će se predomisliti, barem za crossover film sa Deadpoolom’. Neko je izračunao da u ‘Loganu’ čak 78 negativaca završe s metalnim kandžama u glavi.

Wolverine ‘Logan’ je nakon ‘Apocalypse’ drugi najduži film u franšizi. U tom još svežem nastavku videlo se i bez 3D naočara da se vratio veliki Brajan Singer. On je svoj stil na franšizi koju je utemeljio odredio kroz ‘stripovsko kadriranje’, jer narativ u osnovi i jeste stripovski. Možda ‘Apokalipsa’ nije najbolji film iz X-Men univerzuma, ali je još jedan dokaz da su ovi filmovi najdublje, od svih baziranih na strip superjunacima, otišli u antropološkom i političkom tretiranju identiteta i pojma ‘drugosti’. Ovo su manifesti manjinske politike, likovi su razuđeni i izgrađeni, akcija je moćna. Istorija sveta je alternativna X-Men istorija. Paradigmatično u svakom pogledu. I kao manje ‘stripovski’, Logan je u ostalim aspektima i dalje X-Men. Hajmo još malo o ‘Apokalipsi’: Od nastanka civilizacije, obožavan kao bog, Apokalipsa – prvi i najmoćniji mutant iz Marvelovog X-Men univerzuma vraća se besmrtan i nepobediv. Nakon što se ‘odmarao’ hiljadu godina, Apokalipsa se budi razočaran svetom koji pronalazi, regrutuje tim moćnih mutanata, uključujući i obeshrabrenog Magneta (Majkl Fasbender), kako bi očistili čovečanstvo i stvorili novi svetski poredak kojim bi vladali. Sudbina Zemlje visi o koncu, Rejven (DŽenifer Lorens) uz pomoć mladog Profesora Iks (DŽejms Mekavoj) vodiće ekipu mladih X-Mena kako bi zaustavili njihovog najvećeg neprijatelja i spasili čovečanstvo od potpunog uništenja. Ovo je nastavak ‘podmlađene’ franšize, na način kako je Abrams uspešno postavio Star Trek, pre nego što je upropastio Star Wars.

U koridorima naše infantilne fantazije mutanti imaju istu funkciju kao bića iz antičke mitologije, i još ranije – i tu simboličku nit od Gilgameša preko Alvara Majora do Vulverina najbolje je kod nas ukapirao veliki i neponovljivi Ranko Munitić. Već kod nastavka broj dva (ako prvi prepustimo jednokratnom megauspehu) videlo se da je to uspelo – naći ‘caku’. I da je iskustvo sasvim drugačije u odnosu na Spajdermena, recimo, koji uz sve pokušaje teško izlazi iz filmske predvidljivosti. I deluje prilično svedeno i stereotipno u odnosu na strip. Ne zaboravite, dragi čitaoci, ni ‘trojku’ (The Last Stand) koja je bila novi trijumf. Iako je Bret Ratner tada zamenio Singera. On je pojačao tu tragičnu crtu i fashion ‘kičersku’ garderobu i koreografiju. Svi nastavci franšize, uključujući i epsku priču gde su mutanti srž i objašnjenje drame o ‘Kubanskoj krizi’ (veće od Kenedija i Hruščova), imaju neporecivo sugestivnu sentimentalnost. Čak i u pomalo treš sekvencama iz ‘Apokalipse’ kad mutanti slučajno iz ropstva oslobađaju sabrata Vulverina – najbitnijeg lika cele mitologije koji je izrastao u posebnu franšizu. Ona je je tek prisutna u ‘Loganu’.

X-Men su sledeća karika u lancu evolucije. Svako od njih je rođen sa jedinstvenom genetskom mutacijom koja im daje natprirodne moći. To ih razdvaja od većine ostalih Marvelovih heroja koji su proizvod nekog incidenta, najčešće radioaktivnog. Umesto privatnog, mini Černobila, ovde imamo prirodni Hejsel, totalni DNK karambol koji ima svoju unutrašnju logiku. Tačnije, to znači da homo sapiens nije poslednja karika u evolutivnom lancu, već da čovek ide dalje, jednim prilično sofisticiranim darvinizmom koji poseduje i validne religiozne konotacije sa stalnim aluzijama na Tvorca, na čin stvaranja, ali i na granitne moralne zapovesti. Mutacija nije bolest već nužni sled više egzistencije, ontološki pomalo ekskluzivne. Ali, i takav genetski presedan provocira inženjersku patologiju vraćajući nas u neku vrstu globalnog ‘Ostrva doktora Moroa’ gde se na mengeleovski način DNK šifra varira kao ‘lego’ kockice

Sa ‘Loganom’ sve dobija drugi smisao: Čin stvaranja je redefinisan, čin inicijacije takođe, dileme su ostale iste. Verujte mi, idealan film za izbornu tišinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari