Janković: Slaba primena zakona 1

Zakoni u Srbiji se nepotrebno brzo donose i izuzetno često menjaju, a u njihovoj primeni nisu svi ravnopravni, izjavio je danas zaštitnik građana Saša Janković, predstavljajući svoj izveštaj za 2015. na sednici Odbora za ljudska i manjinska prava.

Janković je ukazao da su na ugrožavanje prava građana u 2015. godini uticali i pogoršanje ekonomske situacije i manjak pravne sigurnosti.

On je ukazao i da je prvi put u 2015. godini služba zaštitnika dobila više pritužbi na ugrožavanje socijalnih i ekonomskih prava nego na rad administracije.

U posebno ranjive grupe stanovništva Janković je svrstao decu i mlade, stare osobe, osobe sa invaliditetom, Rome, izbeglice i migrante, žrtve nasilja u porodici i pojedince koji iznose kritičke stavove i novinare.

Janković je ocenio da je dobro što je smanjen broj pritužbi građana Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

On je, međutim, ukazao da je država Srbija izgubila u 16 od 17 slučajeva koji su u pred tim sudom protiv nje pokrenuli građani.

Janković je ukazao i da je u izveštaju izneo percepciju da su sudska i tužilačka služba u Srbiji „po jakom paskom izvršne vlasti“.

Percepcija se stvara na osnovu toga što pojedini postupci i istrage traju meseca dana, dok druge traju četiri meseca ili četiri godine, objasnio je Janković odgovarajući na zamerke poslanika Srpske napredne stranke Vladimira Orlića da je paušalna njegova ocena o uticaju izvršne vlasti na sudsku i tužilačku funkciju.

Janković je rekao i da je u 2015. povećan broj napada i pritisaka na novinare, a da nisu rešeni slučajevi ubistva novinara iz prethodnog perioda.

Prema Jankoviću, donošenje novih medijskih zakona nije rešilo probleme u ostvarivanju prava na slobodu medija.

Janković je ukazao da medijima na lokalnom nivou preti gašenje i da su pojedini od njih suočeni sa problemom netransparetnog vlasništva.

Odgovarajući na zamerku Vladimira Orlića iz SNS zbog navoda u izveštaju da postoje provladini mediji, Janković je odgovorio da je premijer sam rekao da ga optužuju za uticaj na medije, iako su njegova samo dva.

Na pitanje Orlića da definiše termin „botovi“, Janković je rekao da se njime opisuje stranački aktivista koji učestvuje u lažiranju javne debate.

Janković je ukazao i na problem curenja informacija iz policijskih istraga u medije, navodeći kao primer slučaj objavljivanja medicinske dokumentacije jednog građanina.

Vladimir Orlić je ukazao da je izveštaj zaštitnika građana za 2015. proizvoljan i da su u njemu sadržane lične ocene Jankovića koje nisu ničim potkrepljene.

Orlić je zamerio Jankoviću i da ima neprikladan odnos prema Skupštini Srbije, navodeći da se zaštitnik građana nije pojavio na sednici jednog skupštinskog odbora na koju je bio pozvan.

Za Orlića nije jasno na osnovu čega je Janković u godišnjem izveštaju za 2015. napisao da je pravosuđe pod uticajem izvršne vlasti.

Orlić je upitao Jankovića i zašto u svom izveštaju nije naveo da u Srbiji nema sistemske torture nad zatvorenicima, kada to i sam usmeno priznaje.

Prema Orliću, Janković nije u pravu kada Skupštini Srbije zamera donošenje zakona po hitnoj proceduri, ističući da su na isti način zakone donosile i druge države koje su bile u sličnoj poziciji kao Srbija i koje su se približavale Evropskoj uniji.

Poslanica Demokratske stranke Maja Videnović je pohvalila izveštaj zaštitnika građana ocenjujući da on daje presek stanja u Srbiji po pitanju poštovanja ljudskih prava u 2015. godini.

Videnović je ukazala i da napadi na zaštitnika građana mogu da imaju nesagledive posledice na poštovanje prava građana Srbije.

Poslanica Pokreta Dosta je bilo Tatjana Macura je ponovila da je odluka Vlade Srbije da smanji penzije bila protivustavna, jer je reč o stečenom pravu.

Ona je odala priznanje zaštitniku građana i drugim nezavisnim institucijama, navodeći da one rade svoj posao i odolevaju različitim pritiscima.

Poslanik Fatmir Hiseni je ukazao na težak položaj albanske nacionalne zajednice, tvrdeći da je on lošiji nego položaj Roma.

Hiseni je rekao da se mladi ljudi albanskog porekla koji studiraju na Kosovu suočavaju sa problemom priznavanja diploma u centralnoj Srbiji.

Prema Hiseniju, njima se na taj način oduzima osnovno ljudsko pravo na rad, tako da su primorani da se iseljavaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari