Dinkić: Radujem se kad me pozovu 1

Bivši ministar Mlađan Dinkić sašlušan je u svojstvu građanina u Službi za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK), a potom je novinarima rekao da je bilo reči o različitim slučajevima, među kojima je i Mobtel.

Dinkić, međutim, kaže da ne povezuje današnje saslušanje sa obustavljanje, postupka protiv nekadašnjeg vlasnika Mobtela Bogoljuba Karića. “Ne bi trebalo da ima. Zaista ne povezujem te stvari. Mislim da nema nikakve veze”, rekao je on.

Dinkić je podsetio da je Mobetel prodat za više od 1.200.000.000 evra, što je, kako je rekao, “najkorisniji posao ikada” i da nikada više takav priliv od privatizacije nije ostvaren.

Bivši ministar je poručio da poštuje državu i da će se svaki put odazvati pozivu bilo kog državnog organa kojeg bude zanimalo šta je radio.

“U svakom slučaju mene raduje kad god me pozovu, kad se interesuju, ja sam tu da rasvetlim, sve vreme sam u Srbiji i u narednih sto godina ako me budu zvali, ja sam spreman da odgovaram šta god da interesuje bilo kog državnog organa… Ja nemam čega da se stidim. Ja se ponosim onim što sam uradio za Srbiju i spreman sam uvek da objasnim svima šta god da ih interesuje”, poručio je on.

Dinkić kaže da je saslušan o raznim temama od 2001, pa do 2012. godine, i da su policajci tokom saslušanja bili profesionalni i korektni.

Podsetimo, izgradnju nove borske topionice u čijem je sklopu bila i fabrika sumporne kiseline, najavljena je još 2009. godine, a Vlada je bila spremna da za to izdvoji 130 miliona evra. Posao upravljanja projektom je bez tendera dodeljen međunarodnoj kompaniji Mejs. Projekat je trebalo da urade kanadski SNC Lavalin, finski Outotek i beogradski Energoprojekt, ali kako dokumentacija nije bila spremna na vreme, radovi su započeli bez dozvola, a njihova vrednost, tri godine nakon prvobitno označenog roka, više je nego udvostručena. Stručna javnost je, pri tom, zamerila i što je ignorisana analiza borskog Instituta za bakar, koji je tvrdio da postoji racionalnija i znatno jeftinija tehnologija, primerenija koncentratima bakra koji se dobijaju u RTB-u. Nakon višegodišnje gradnje, topionica je otvorena 2014, ali je počela da radi tek godinu dana kasnije. Pritom, borska javnost je tvrdila da je veliki deo novca izdvojenog iz budžeta za finansiranje tog projekta i rad RTB-a, naročito u predizbornim ciklusima, završavao u gradskoj kasi a potom plasiran za izgradnju zoološkog vrta, hotela na jezeru i u slične projekte koji nemaju mnogo veze sa tehnologijom prerade rude. Sumnja se, takođe, da je u privatnim džepovima iz državne kase preliveno oko 50 miliona evra.

Dinkić je po okončanju saslušanja potvrdio novinarima da je bilo reči o RTB-u, kao i o prodaji „Mobi 63“, obavljenoj takođe u njegovom mandatu, ali je dodao i da ne vidi vezu između tog dela istrage i činjenice da je Bogoljub Karić nedavno oslobođen optužbi zbog kojih je bio u „izgnanstvu“. Prema tužbi, potpuno su nejasne okolnosti pod kojima je u to preduzeće sa 30 odsto vlasničkog udela uveden Holdenhurst holding, dok je po osnovu duga država imala 70 odsto kapitala. Inače, „Mobi 63“ je pravni sledbenik „Mobtela“, koji je pre te prinudne transformacije bio u vlasništvu Bogoljuba Karića. Prodaja „Mobi 63“ Telekomu nalazi se na listi 24 sporne privatizacije, koje u okviru skrininga Poglavlja 23 Srbija mora da reši.

Bivši ministar nije detaljnije komentarisao razgovor u policiji. Ipak, sudeći po papirima tužilaštva, očekuje se i da istragom bude obuhvaćen veći broj privatizacija iz perioda kada je Dinkić bio ministar zadužen za taj resor, ali se ne pominju i druge afere koje su u javnosti bile vezane za njega. Tu je, pre svega, tvrdnja brojnih privrednika da su firme koje dobijaju povoljni kredit iz Fonda za razvoj, bile obavezne da izdvoje deo novca za funkcionisanje Dinkićeve stranke, a tarifa se, prema njihovim izjavama, kretala između pet i deset odsto. Sporni su, takođe i sporazumi o ulaganju u obnovljive izvore energije sa firmama Onegiga solar park incubator i Securim equity partners international, zbog čega je Srbija završila pred Arbitražnim sudom u Londonu gde te kompanije traže odštetu od 160 miliona evra. Spekulisalo se i o malverzacijama u projektu razvoja turizma na Staroj planini i u slučaju Galenike, ali nema podataka da li će se jučerašnja istraga baviti i tim slučajevima.

Rasvetljena pljačka bakra iz RTB Bor

Bor – Dan posle Božića magacioner Topionice i rafinacije RTB Bor prijavio je nestanak 1.410 kilograma bakarnih blokova koje su pripadnici Policijske uprave u Boru pronašli iste večeri u ulici 7. jula u Boru. Međutim, nema još uvek odgovora kako su kradljivci u dane božićnih praznika uspeli neopaženo da uđu u krug Topionice i rafinacije, izbegnu obezbeđenje, sigurnosne kamere i iznesu čak bakarne blokove iz magacina ovog basenskog preduzeća. Misteriju kako je moguće da se ukrade roba teška skoro tonu i po, a da to niko na vreme ne primeti ni spreči, kako navode odgovorni u RTB Bor, treba da reši PU Bor. Prema navodima odgovornih, vrednost ukradene robe je oko dva i po miliona dinara.

J. B. K.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari