Mediji su slobodniji nego u vreme vlasti Borisa Tadića 1Foto: Medija centar

Nivo slobode medija u Srbiji je bio mnogo lošiji dok je na vlasti bio Boris Tadić. Za vreme njegovog mandata 2009. godine usvojen je drakonski Zakon o javnom informisanju, koji je kasnije proglašen neustavnim.

U to vreme bilo je i masovnog otpuštanja novinara iz političkih razloga, a čini mi se da je napad na medije bio samo uvod u katastrofalnu reformu pravosuđa. Tada su i neke uticajne dnevne novine bile u vlasništvu Miroslava Miškovića i Dragana Đilasa, iako Đilas to nikada nije javno priznao. Situacija za novinare je bila mnogo teža do 2012. godine, kaže za Danas Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka i novoizabrani predsednik Udruženja novinara Srbije (UNS), upitan da prokomentariše tvrdnju iz nedavno objavljenog izveštaja Reportera bez granica „da je nivo slobode medija u Srbiji u opadanju od kako je na vlast došao Aleksandar Vučić“.

*A kakva je medijska situacija danas?

– UNS već godinama insistira da se zakonom propiše određeni iznos koji bi lokalne samouprave na godišnjem nivou izdvajale za finansiranje lokalnih medija. Mi smo 2014. godine, prilikom usvajanja Zakona o javnom informisanju, predlagali da ta sredstva iznose dva odsto lokalnih budžeta i kako naš predlog nije usvojen, mi nismo pružili podršku tom zakonu. I sada se vide posledice. Država je izašla iz medija, ali je sa sobom povukla i najveći deo novca koji je bio određen za medije, ostavljajući novinare u izuzetno teškoj materijalnoj situaciji. Taj težak materijalni položaj neminovno dovodi i do raznih kompromisa koje novinari prave da bi došli do nekih osnovnih primanja. Sve to utiče na slobodu medija i slobodu govora u Srbiji.

*Kako komentarišete etiketiranje koje praktikuju pojedini predstavnici vlasti i njima bliski novinari prema skoro svim kritički usmerenim medijima?

– Baš me zanima kakav će odnos ti mediji da imaju prema meni, sada kada sam postao predsednik UNS-a? Pištaljka, portal koji uređujem, već nekoliko godina sredstva za projekte dobija od Fondacije za otvoreno društvo, USAID-a, holandske ambasade, delegacije EU… U svakom slučaju, mislim da je bitno da mediji poštuju pravila etičkog Kodeksa novinara Srbije. Važno je da mediji ne etiketiraju novinare bez ikakvog osnova. S druge strane, jako je bitno da i ti mediji transparentno kažu od koga dobijaju novac. Podsetiću vas da je UNS prilikom usvajanja aktuelnog Zakona o informisanju tražio da se osim novca koji mediji dobijaju iz državnih izvora, prijavljuju i sredstva dobijena iz inostranstva. To takođe nije prošlo. Mislim da je važno da mediji, zbog sopstvenog kredibiliteta, jasno navedu iz kojih izvora se finansiraju. Pištaljka to radi. Građani koji čitaju naše tekstove mogu u svakom trenutku da vide naše finansijske izveštaje.

*Ipak, godinama unazad vidimo da nekoliko medija gotovo svakodnevno krši etičke kodekse profesije. Postoji li način da se toj praksi stane na put?

– Jedno rešenje već postoji. Pravilnik o projektnom sufinansiranju medijskih projekata Ministarstva kulture i informisanja predviđa da mediji protiv kojih su izrečene mere Saveta za štampu ne mogu da dobiju sredstva iz javnih izvora. Bitno je da komisije koje trenutno rade, kako u Ministarstvu kulture, tako i u lokalnim samoupravama, imaju to u vidu. Ja sam pre par meseci bio u medijskoj komisiji opštine Obrenovac i tamo je odbijen projekat lista Srpski telegraf, upravo zbog toga što protiv tog medija postoji nekoliko odluka Saveta za štampu.

* Brojni lokalni novinari se žale da novac sa konkursa završi u „podobnim redakcijama“. Da li se medijski konkursi zloupotrebljavaju na taj način?

– Naravno da se zloupotrebljavaju. I Danas i Pištaljka su pisali o konkursu grada Beograda koji je primer kako ne treba izdvajati novac za projektno finansiranje medija. S druge strane, ja sam rekao u svom govoru nakon izbora u UNS-u da ću se zalagati za to da se osnaže lokalni mediji i da se novac iz budžeta lokalnih samouprava raspoređuje na transparentan način. O sudbini tog novca moraju da odlučuju nezavisne komisije u kojima će biti članovi reprezentativnih novinarskih udruženja i medijski eksperti. To je jako bitno i za dalji razvoj demokratije u Srbiji. Bez jakih i slobodnih lokalnih medija nema demokratskog društva.

Koliko košta kandidatura?

*Kako ocenjujete način na koji su mediji pratili predizbornu kampanju?

– Mislim da su mediji u kampanji trebalo više da insistiraju na prihodima i imovini kandidata. To je nešto što je u zapadnim zemljama potpuno normalno i logično. Takođe, nismo mogli da čujemo nikakve rasprave o samim programima kandidata, a samim tim ni da saznamo ništa o njihovim planovima za razvoj zemlje. Dodatno, nije bilo ni podataka o načinu na koji se finansiraju kampanje.

Večernje novosti pred krahom

Beograd – Zaposleni u Večernjim novostima u saopštenju upozoravaju da su suočeni sa „dramatičnim najavama o mogućem krahu“ ove medijske kuće i traže hitnu reakciju Vlade Srbije. Imajući u vidu crne prognoze da Novosti, pritisnute nagomilanim dugovima, neće dočekati avgust, ukazuje se u saopštenju, „zahtevamo da Vlada, kao upravljač, ovlasti Nadzorni odbor da pod hitno otpočne sistemsko rešavanje dramatične situacije u kompaniji od koje živi 368 porodica“. „Rukovodstvo kompanije obavestilo nas je da je ‘realan potpuni kolaps’, uključujući čak i prestanak štampanja dnevnog lista Večernje novosti“, napominje se u saopštenju zaposlenih. U saopštenju se taksativno nabrajaju pokazatelji teške finansijske situacije u Novostima i dodaje da rukovodstvo nema mehanizam da reši ove probleme, jer su propali svi dosadašnji pokušaji da se uključi država, kao upravljač. FoNet

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari