Istorija plovidbe Đerdapom 1

Na današnji dan pre ravno 120 godina svečano je otvoren Sipski kanal, a tadašnja svetska štampa je ovo okarakterisala kao događaj od izuzetnog značaja za privredu i saobraćaj zemalja kroz koje protiče Dunav.

Građen je u periodu od 1890. do 1896. godine, a prema zvaničnim podacima, izgradnja je stajala oko 10 miliona zlatnih dinara.

Povodom ove godišnjice otvaranja najvažnijeg hidrograđevinskog objekta tokom 19. veka u đerdapskom sektoru Dunava Muzej nauke i tehnike u Beogradu organizuje naučni skup „Istorija plovidbe Đerdapskom klisurom“. Danas i sutra 26 učesnika će u 22 referata predstaviti brojne teme u vremenskom rasponu od I veka nove ere i rimske vlasti do postizanja rešenja za sigurnu plovidbu izgradnjom hidroenergetskog i plovidbenog sistema „Đerdap 1“ 1969. godine.

Da podsetimo, na otvaranju Sipskog kanala bili su car Franja Josif, kralj Srbije Aleksandar Obrenović i rumunski kralj Karol I, a austrougarski putopisac, arheolog i etnolog Feliks Kanic je zabeležio: „Tog 27. septembra 1896. godine car Franja Josif u prisustvu kraljeva Srbije i Rumunije objavio je okončanje radova… Parobrod „Franc Josif“ otvorio je Sipski kanal uz grmljavinu topova i preko lako zategnutog lanca uplovio u novi kanal…“

Hroničari su zabeležili da je odmah po otvaranju kanala utvrđeno da brzina matice u njegovom uzvodnom delu iznosi oko 18 km/h, što je predstavljalo veliku prepreku za brodove, koji se kreću uzvodno, pa je 1899. godine uvedena dodatna parobrodna vuča. Parobrode su 1916. zamenile lokomotive, jer je u toku I svetskog rata, za brzu evakuaciju uzvodnih transporta kroz đerdapski sektor, nemačka transportna komanda izgradila na obalnom nasipu Sipskog kanala prugu u dužini od 1.800 metara na kojoj su na prevlačenju plovnih objekata radile tri manevarske lokomotive. Nemačke trupe su prilikom povlačenja iz Srbije 1918. godine potpuno razorile zgrade i instalacije lokomotivske vuče i onesposobile lokomotive. Deset godina kasnije Kraljevina SHS obnovila je uništena postrojenja i prugu, a sipska lokomotivska vuča je od 1952. pripala jugoslovenskoj strani na čijoj se teritoriji i nalazila. Sipska lokomotivska vuča koristila je 11 lokomotiva tokom svog trajanja, a dve od tri nemačke trocilindrične parne lokomotive iz serije JD3/J3 30 potopljene su iznad HE „Đerdap I“ u današnjoj đerdapskoj akumulaciji.

Od Rimljana do Jugoslavije

Na seminaru će, inače, biti reči o prokopavanju kanala kod Sipa 101. godine, nekim otomanskim dokumentima o delu Dunava od Zemuna do Crnog mora, đerdapskom ribolovu na gardama u vreme Osmanskog carstva, Poreču – naselju đerdapskih kormilara (XVI-XVIII vek), kako su Otomani upravljali đerdapskim sektorom Dunava, Austrijskom dunavskom parobrodskom društvu u prvoj polovini 19. veka, francuskim interesovanjem za Đerdap krajem 19. veka, havarijama putničkih i trgovačkih brodova u đerdapskim kanalima, Sipskoj lokomotivskoj vuči, Đerdapskoj rečnoj upravi, aprilskom ratu 1941. u Đerdapu. U prostorijama Muzeja nauke i tehnike biće predstavljen i materijal iz Zbirke rečnog brodarstva vezan za prokopavanje Sipskog kanala, njegovo svečano otvaranje 27. septembra 1896. godine i kasnije korišćenje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari