Hrvatska dvostruko osetljivija na carinske barijere od Srbije 1Foto: Aleksandar Veljković

„Evropska komisija nije primila nikakvo pismo“, izjavio je juče portparol te institucije, komentarišući odluku ministara Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore da se obrate Briselu zbog carinskih mera koje je uvela Hrvatska za robu sa trećih tržišta.

„Evropska komisija je u kontaktu sa zainteresovanim stranama i procenjuje se situacija, da li su nove mere u skladu sa obavezama“, rekao je on uz napomenu da EU podržava razvoj trgovine i ekonomsku integraciju.

Dok EK čeka poštara, u regionu se situacija, izazvana iznenadnim proširenjem liste voća i povrća koje prolazi fitosanitarne kontrole i povećanjem takse za ove kontrole sa 12 na čak 270 evra od strane Hrvatske, dodatno komplikuje. Prema rečima ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića, Srbija je već počela da sprovodi kontramere.

Naime, proizvodi poreklom iz Hrvatske se mnogo detaljnije kontrolišu pa se od svakog proizvoda uzima uzorak i šalje se na laboratorijsku kontrolu. Kamioni sa robom će stajati na granici dok se ne završe laboratorijske kontrole.

Ministar poljoprivrede izjavio je za medije da su odgovarajuće takse u regionu za kamione nosivosti 20 tona 20 do 25 evra, što je desetostruko manje nego što je u Hrvatskoj posle donošenja novog pravilnika.

U ovom carinskom ratu, drugom za samo dve godine, ovog puta između Hrvatske i celog regiona, po svoj prilici deblji kraj bi mogla da izvuče upravo Hrvatska.

Naime, prema analizi Miroslava Zdravkovića sa portala makroekonomija.org Srbija je prvo ili među prva tri tržišta za izvoz niza važnih prehrambenih proizvoda Hrvatske. Tako recimo četvrtina ukupnog izvoza čokolada iz Hrvatske završava u Srbiji, a taj izvoz je prema podacima Svetske trgovinske organizacije u prošloj godini iznosio 11,8 miliona evra. Slična situacija je i sa izvozom cigareta, jer je 23,5 odsto od ukupnog izvoza Hrvatske ušlo u Srbiju i taj posao je vredan oko osam miliona evra. Trećina izvoza mandarina i sardina iz Hrvatske ide u Srbiju, kao i skoro polovina svinjskih šunki.

Uopšte uzevši od ukupnog izvoza Hrvatske, a ne samo poljoprivrednog, 7,6 odsto je u Srbiju, dok s druge strane Hrvatska je tržište za samo 3,8 odsto srpskog izvoza.

„Ovo ukazuje da je Hrvatska dvostruko osetljivija na eventualne restriktivne mere iz Srbije“, smatra Zdravković.

U suprotnom pravcu, Hrvatska je značajno tržište za izvoz suncokretovog ulja, sirovog i rafinisanog. Tako 23 odsto rafinisanog ulja iz Srbije vrednog 14 miliona evra i 15 odsto sirovog ulja vrednog 6,4 miliona evra završava u Hrvatskoj. Ovde treba reći da se radi o unutarkompanijskoj trgovini Agrokora, odnosno izvozu zrenjaninskog Dijamanta koji je u vlasništvu hrvatskog koncerna. Zanimljivo je recimo da je Hrvatska značajno tržište i za izvoz boranije pošto je prošle godine tamo završilo 27 odsto ukupnog srpskog izvoza, odnosno boranije vredna dva miliona evra.

Međutim, za najvažnije srpske izvozne proizvode hrvatsko tržište je na nivou statističke greške. Tako je na primer izvoz kukuruza u Hrvatsku svega 0,58 odsto ukupne vrednosti izvoza ove žitarice, izvoz cigareta je svega 0,44 odsto ukupnog izvoza, smrznutog voća 0,2 odsto koliko Hrvatska učestvuje i u našem izvozu pšenice.

Ipak, statističke nalaze treba uzeti sa rezervom budući da se skoro 100 miliona evra robe uvezene iz Hrvatske u 2016. godini vodi kao nerazvrstana, a oko 10 miliona se vode kao „razni gotovi proizvodi nigde nepomenuti“.

Radovan Kovačević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, objašnjava da nerazvrstana roba predstavlja robu koju carina još nije svrstala u određene robne grupe i sektore.

U poslednjih pet godina u dinamici spoljnotrgovinske razmene stvari se izuzetno brzo menjaju u korist Srbije. Ukupan obim robne razmene Srbije i Hrvatske povećan je sa 711,5 miliona evra u 2012. godini na 900,5 miliona evra u 2016. godini. Ovo povećanje je gotovo u celosti posledica rasta srpskog izvoza koji je povećan za 55,4 odsto (sa 299 na 464,7 miliona evra), dok je uvoz iz Hrvatske povećan samo za 5,6 odsto (sa 412,5 na 435,8 miliona evra). Tako je Srbija prešla iz deficita od 113,5 miliona evra u 2012. godini u suficit od 28,9 miliona evra u 2016. godini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari