Poruka o zajedničkom nasleđu 1

Početkom maja ove godine je u Briselu otvoren Muzej evropske istorije pod pokroviteljstvom Evropskog parlamenta, koji se nalazi u prelepom parku Leopold u kvartu evropskih Institucija.

Ovaj ambiciozni projekat ima za zadatak da obogati sećanje, ali isto tako da podstakne na razmišljanje o tome šta je značilo, šta znači i šta će u budućnosti značiti biti Evropljanin. Na preko 4.000 kvadratnih metara na izuzetno interesantan i savremen način predstavljeni su glavni istorijski događaji i pokreti koji su uzdrmali, transformisali, uništili ili uticali na obnovu i napredak Evrope od 1789. do danas.

Ideja o osnivanju ovog muzeja je pokrenuta još 2007. na predlog tadašnjeg predsednika Evropskog parlamenta Hansa-Gerta Poteringa. Posle deset godina, ovaj projekat je najzad ostvaren. Osnova nije bila da se predstavi istorija svake evropske zemlje ponaosob, već da se pomešaju periodi i da se iz njih sagledaju događaji u kojima su učestvovale sve ove zemlje. Nisu prikazani samo uspesi, nego i padovi u evropskoj istoriji.

U muzeju su na šest spratova, na futuristički način izložene bogate kolekcije, među kojima su umetnički predmeti, fotografije, dokumenti, knjige, filmovi, instalacije, interaktivni panoi, unutrašnja dekoracija… Trećina kolekcije pripada muzeju, a preko hiljadu umetničkih predmeta dolazi iz 300 muzeja širom Evrope. Na konceptu stalne postavke je, tokom tri godine, radila ekipa akademika, istoričara i muzeografa sastavljena od 34 člana. Oni dolaze iz 18 različitih zemalja Evrope i svako od njih je sopstvenim senzibilitetom doprineo stvaranju stava prema zajedničkoj istoriji. Jedan ceo sprat je posvećen privremenim izložbama sa raznim temama. Trenutno je u toku interaktivna postavka o istorijatu i poreklu namirnica, unutrašnjeg dekora i odevnih predmeta.

Poseta muzeju je besplatna i odvija se uz pomoć tableta koji svaki posetilac dobija na ulasku i koji daje detaljna objašnjenja o svakom eksponatu na 23 jezika Evropske unije.

Poruka o zajedničkom nasleđu 2

Muzej je podeljen na šest delova.

Prvi se zove „Šta je u stvari Evropa?“ Počinje se od imena Evropa, koji potiče od grčkog mita o feničanskoj princezi koju je oteo Zevs. Zatim se postavlja pitanje o geografskom prostoru koji se stalno menjao i nikada nije bio jasno definisan. Gde je granica između Evrope i Azije? Izloženo je mnoštvo geografskih karti koje kroz istoriju svedoče o ovoj večnoj dilemi. Isto tako se stavlja akcenat na migracije naroda kao i na uticaj stare Grčke i Rima na razvoj evropskih zemalja.

Drugi deo je „Evropa kao svetska sila“. Prvobitno su akademici želeli da se koncentrišu na 20. vek, međutim ubrzo su shvatili da to treba da bude 19. vek, jer su se u stvari sve glavne promene tada desile, bilo da je reč o politici, revolucijama, kolonizaciji drugih teritorija, tehnologiji i nauci. Evropa tada smatra da vlada svetom na jedan vrlo arogantan i moćan način.

„Evropa u ruševinama“ je jedan od najmučnijih delova muzeja. Počinje se od Prvog i Drugog svetskog rata, koncentracionih logora, ekonomske krize, nacističkog i sovjetskog totalitarizma, masakra Jevreja, a na kraju se suočavamo sa posledicama svih počinjenih užasa.

„Rekonstrukcija“ je naziv četvrtog dela. Iako je u ruševinama, Evropa nastavlja da bude podeljena. Stvara se zapadni i istočni blok. Pomoću najraznovrsnijih eksponata pokazano je kako se ove dve ideologije i dva sveta polako rekonstruišu svaki na svoj način.

U delu „Izvesnosti koje nestaju“ prikazana je evolucija Evrope početkom sedamdesetih godina, 1968. u Parizu, socijalna i ekonomska kriza u Engleskoj, stvaranje Evropske unije, rušenje Berlinskog zida, pad komunizma u nekim zemljama istočnog bloka… i na kraju dolazimo do ’80-90. godina, proširenja Unije, uvođenja jedinstvene monetarne valute….

Na poslednjem nivou su „Pohvale i kritike“. Tu je impresivan ogromni kružni ekran ispod koga publika sedi i na kome posmatra defile najraznovrsnijih slika vezanih za evropske gradove i njihove znamenitosti. Isto tako se posetilac upućuje na činjenicu da je Evropa jedan od najnaprednijih regiona na svetu. Zatim se može upoznati sa istorijatom Nobelove nagrade, a na samom kraju se postavlja pitanje kuda ide Evropa i kako će se odvijati njena budućnost.

Prilikom otvaranja, predsednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani je izjavio: „U Evropskom muzeju istorije ne postoji jedna nit koju treba slediti. Ovde ćete otkriti razne poruke i istoriju, ali isto tako i probleme i katastrofe. To je naše zajedničko nasleđe!“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari