Bišop: Australija želi veliku EU 1Foto: Fonet / Aleksandar Levajković

Smatramo da je važno za Srbiju i srpski narod da, posle godina sukoba, prigrle ovu priliku da reformišu i otvore privredu, i nastave da prihvataju demokratske vrednosti i institucije.

To je izjavila u intervjuu FoNetu australijska ministarka inostranih poslova Džuli Bišop i naglasila da njena zemlja podržava ambiciju Srbije da postane članica EU.

Govoreći o boravku u Beogradu, Bišop je objasnila da je njena poseta deo šireg obilaska Istočne Evrope, jer je Australiji veoma stalo da pruži ruku zemljama koje su prigrlile demokratiju, vladavinu prava i otvorena tržišta.

Upitana o spoljnopolitičkim prioritetima Australije, Bišop je odgovorila da su oni uglavnom u njenom regionu, ali da ima i globalne interese, u međusobno sve više povezanom svetu.

Stvari u jednom regionu mogu da imaju uticaj na druge, naglasila je Bišop, ističući da je „ono što se dešava u Istočnoj Evropi i na Balkanu od velike važnosti za Australiju“. „Želimo prosperitet u svim regionima. Smatramo da je važno za Srbiju i srpski narod da, posle godina sukoba, prigrle ovu priliku da reformišu privredu, otvore je i nastave da prihvataju demokratske vrednosti i institucije“, poručila je Bišop.

Evropska unija je globalna sila mira i prosperiteta, ocenila je Bišop i predočila da Australija želi da vidi jaku i veliku EU, da bismo bili sigurni da su mir i stabilnost rašireni po Kontinentu.

Ohrabrujemo Srbiju da postane deo EU i ohrabrujemo sadašnje članstvo EU da u svoje redove uvede još zemalja koje ispunjavaju standarde, naglasila je Bišop. Ne želimo da Bregzit odvrati pažnju EU, napomenula je Bišop i objasnila da je to je važan proces koji Uniju ne bi trebalo da spreči da se usredsredi na konsolidaciju sadašnjeg članstva i dalje proširenje.

Upitana da li i na koji način međunarodna zajednica i EU mogu da ohrabre i ubrzaju evrointegracije zemalja kandidata, Bišop je uzvratila da su „same zemlje odgovorne za svoju sudbinu“. „To može da bude izazovno za građane u različitim političkim sistemima. Kako koja zemlja prihvati demokratiju, zemlje kao što je Australija bi trebalo sve da urade da ih ohrabre“, rekla je Bišop.

„Verujemo da vrednosti demokratije mogu da donesu stabilnost. Ne držimo lekcije drugim zemljama, već samo delimo svoja iskustva“, precizirala je Bišop i podsetila da je Australija više od 100 godina jedna od najstabilnijih demokratija.

Ekonomski smo veoma jaki. Ušli smo u 26. uzastopunu godinu kontinuiranog privrednog rasta, što je bez presedana kada se ima u vidu vremenski okvir u kojem se dogodila globalna finansijska kriza, ocenila je Bišop. Ona smatra da Australija može da bude primer i nada se da će druge nacije videti „našu stabilnost i prosperitet koje smo ostvarili kada smo uspeli da preuzmemo kontrolu nad svojom sudbinom“.

Upitana o fenomenu političara „čvrste ruke“ na Balkanu, ali i u EU, i njihovom uticaju na demokratski poredak, Bišop je odgovorila da je to izazov, „ali smo u 20. i početkom 21. veka videli kako izranjaju demokratije“. „To nije bio lak put, ali ako se ljudima da pravo glasa i odlučivanja, oni će izabrati rukovodstvo koje odražava njihove nade i aspiracije“, rekla je Bišop.

Zato ohrabrujemo nove vlade u Skoplju i Beogradu da obezbede da se volja naroda odrazi u njihovom radu. Možemo da radimo zajedno u multilateralnim formama, kao što su Ujedinjene nacije i druge organizacije, i da ohrabrimo vlade da interes naroda stave na prvo mesto, istakla je Bišop.

Povodom pitanja o uticaju unutrašnjih i globalnih kriza na prilike u EU, Bišop je konstatovala da je Bregzit bio „poziv na buđenje“ za sve zemlje Unije. Pokazao je da pojedinačne zemlje članice smatraju da evropski projekat vredi čuvati, ocenila je Bišop, koja misli da bi Bregzit na dugi rok mogao da ima veoma pozitivan efekat u pogledu razmišljanja članica EU.

Kada se Bregzit okonča, Britanija će hteti pozitivne odnose sa EU, predvidela je Bišop, ali i Unija mora da se fokusira na svoje napore da bi obezbedila da se održi kao mehanizam mira i stabilnosti u ovom regionu. Mi to želimo i za ceo Kontinent, naglasila je Bišop i upozorila da postoje nacije koji će nastojati da popune svaki vakum.

Bišop, međutim, misli da su članice EU toga svesne i da znaju da bi, ako ne uvedu nove zemlje u članstvo, u taj vakum mogli da ulete drugi koji nemaju u vidu njihove interese. U vreme velike globalne nesigurnosti i nestabilnosti, važno je da zemlje koje isto razmišljaju pronađu zajedničke interese, jer ako delimo vrednosti i interese, možemo da se angažujemo zajedno, objasnila je Bišop.

Ona je bilateralne odnose Srbije i Australije ocenila kao veoma pozitivne i naglasila da se oni grade na jakom temelju ličnih veza Srba koji žive u Australiji i onih u Srbiji. Takođe, postoje jake veze u naučnom istraživanju i akademskim razmenama, rekla je Bišop, koja je obaveštena o arheološkom nalazištu u Srbiji na kojem zajedno rade ljudi sa Univerziteta u Sidneju i ovdašnjeg arheološkog instituta.

To je odličan primer naučnog poduhvata i saradnje dve zemlje, koja bi mogla da dovede do značajne studentske razmene, što je dobro za bilateralne odnose, ali i za naučne poduhvate, rekla je Bišop. Očuvanje kulturnog nasleđa je stvar od velikog interesa u Srbiji, ali i velike brige u Australiji. To bi moglo da dovede i do jačanja turizma i lokalnog razvoja, procenila je Bišop i dodala da Srbija i Australija na taj način rade zajedno i da ona tu vidi mnogo drugih mogućnosti.

Upitana o srpskoj dijaspori u Australiji, Bišop je istakla da je ona značajna i da broji 20.000 ljudi rođenih u Srbiji i oko 60.000 njih srpskog porekla. Postoje velike šanse za povećanje trgovine i investicija, pogotovo australijskih investicija u rudarstvo Srbije, smatra Bišop i naglašava da srpska dijaspora daje veliki doprinos životu u Australiji.

„Rekla bih da smo mi najuspešnija multikulturna zemlja sveta, jer smo integrisali pripadnike oko 200 nacija. Talasi imigracije, posle evropskog naseljavanja, izgradili su Australiju u jaku i prosperitetnu zemlju danas“, istakla je Bišop.

„Srbi Australijanci su poznati u mnogim oblastima, umetnosti, sportu, muzici, biznisu“, među kojima su mnogi „visokog profila“, objasnila je Bišop, ali su svi veoma ponosni na svoje nasleđe i kulturne i porodične veze sa Srbijom.

„Postoji veliki ponos u srpskoj zajednici u Australiji“, potvrdila je Bišop, koja smatra da ona može da budu most između Australije i Srbije i da mnogi to upravo i rade. „Rudarske kompanije koje su sada ovde, njima upravljaju Srbi Australijanci. Pomenula sam arheološko nalazište. Na njemu je angažovana devojka rođena u Srbiji, koja je otišla u Australija sa samo nekoliko godina, a sada radi na nalazištu kao student sidnejskog univerziteta“, ilustrovala je Bišop.

„To su te veze koje zbližavaju zemlje“, ocenila je Bišop, koja veruje da „zajednica Australijskih Srba to vidi i shvata tu odgovornost“.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari