Site name

Godinu dana od potpisivanja Deklaracije o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije - ništa nije primenjeno

Hrvatska manjina i dalje bez mesta u parlamentu

Nedostatak političke volje je istinski razlog zašto problem političke zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u parlamentu nije rešen ni godinu dana od potpisivanja Deklaracije o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja između Republike Hrvatske i Republike Srbije, smatra Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

6

Piše: Antonije Kosanović

Beograd, Subotica 11. avgust 2017. 13:00

Foto: Fonet/ Slobodan Miljevic

On, u razgovoru za Danas, podseća da su predstavnici hrvatske manjinske zajednice tada predložili da se u Srbiji primeni model zastupljenosti manjina koji je već na snazi u Hrvatskoj.

- U Tavankutu, na sastanku dveju predsednika republika s legitimnim predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji, bilo je riječi o svim problemima i izazovima s kojima se srbijanski građani hrvatske nacionalnosti suočavaju. Među njima, spomenuto je i nerešeno pitanje političke participacije, tj. garantiranih mandata u predstavničkim telima vlasti na svim nivoima te u izvrsnom dijelu na regionalnoj i lokalnoj razini - model koji postoji u HR za manjine. U tom smislu, predstavnici hrvatske manjine su posebno istaknuli da je to i međunarodno preuzeta obaveza Srbije - to se izričito navodi u članu 9 međudržavnog sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije iz 2004 - kaže Žigmanov i dodaje da se do danas ništa od dogovorenog nije primenilo.

- Zašto? Jer je sve vrijeme nedostajalo političke volje! Istina, za vrijeme vlasti Demokratske stranke to je supstituirano dobivanjem prolaznih mjesta za predstavnike DSHV-a na njihovim koalicijskim listama i određenih mjesta u izvršnoj vlasti u AP Vojvodini i pojedinim lokalnim samoupravama. A ni ta, okrnjena rješenja političke participacije nacionalnih manjina Srpska napredna stranka nikada nije ni imala za ponudu. Zašto? To je pitanje za njih. Inače, DSHV insistira na dosljednoj primjeni sporazuma - objašnjava predsednik DSHV.

Nakon više od godinu dana od simboličnog susreta na mostu predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i tadašnjeg premijera, a sada predsednika Srbije Aleksandra Vučića, vladajuće političke strukture u obe zemlje nisu uradile ni približno dovoljno kako bi se dogovori sa papira implementovali u realnom prostoru i vremenu.

On smatra da je nedopustivo da građani Srbije hrvatske nacionalnosti nemaju zastupnike u državnim institucijama.

- Sam sporazum ne spominje broj garantiranih mjesta već ističe da će se 'osigurati zajamćena mjesta' u navedenim segmentima vlasti', ono što danas imaju Srbi u Hrvatskoj - tri zastupnika u Saboru, 10-ak dožupana i više od 40 dogradonačelnika ili zamjenika načelnika općina! A gdje su u odnosu na takvo zakonsko rješenje Hrvati u Srbiji? Ne sudjeluju u procesima odlučivanja - ukazuje Žigmanov i dodaje da je problem i dalje na istoj adresi kod "predstavnika aktuelne vlasti".

Kako kaže, česti sukobi između zvaničnika dve države i njihove zapaljive izjave ne doprinose normalizaciji odnosa između nekada zaraćenih strana. Naš sagovornik smatra da situacija na terenu ne oslikava sporazume koji se vrlo često potpisuju.

- Deklaracija je bila izraz dobre volje da se obnovi i proširi normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije, što je djelomice i postignuto, napose kada je riječ o izravnoj bilateralnoj komunikaciji. No, ne treba se zavaravati, sve je to daleko od poželjnog i potrebitog, ne samo kada je riječ o položaju Hrvata u Srbiji ili Srba u Hrvatskoj. Toga su ponajbolji primjeri događaji oko Oluje i poruke koje su se upućivale javnosti. One su, naime, predaleke od duha Deklaracije - zaključuje u razgovoru za Danas predsednik DHSV Tomislav Žigmanov.

"Žigmanov nema legitimitet da se oglašava o položaju Hrvata"

Potpredsednik Hrvatskog demokratskog foruma Zvonimir Perušić pozvao je predsednika Demokratske stranke Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova da se više ne oglašava o položaju Hrvata u Srbiji, jer nema takav legitimitet, a svojim izjavama samo "doliva ulje na vatru" u odnosima između Srbije i Hrvatske u vreme godišnjice akcije "Oluja", reagovavši na nedavnu izjavu Žigmanova da Hrvati u Vojvodini, u vreme godišnjice "Oluje", "moraju da ćute, da budu tihi, sklanjaju se, skrivaju".

povezane vesti

komentari (6)

* Sva polja su obavezna

Potvrdite

Slanjem komentara slažete se sa Pravilima korišćenja ovog sajta.

bora

11. avgust 2017.

Zna se kako se biraju narodni poslanici,tako da je moj savet gospodinu Žigmanovu da batali visoku politiku i da se okrene običnom građaninu od koga mu zavisi ulazak u parlament.

Mikola Neljubin

11. avgust 2017.

Mora sam da odluči ili će ka SSDS u Hrvarskoj na manjinsku listu ili u koaliciju sa DS, ne može jedno i drugo,mada vi to znate i samo malo mutite zar ne?

Damjan

11. avgust 2017.

Apsolutno su sami odgovorni sto nemaju predstavnika u Skupstini.Zasto na izbore izlaze u koaliciji sa DS kada samostalnim izlaskom i osvajanjem prirodnog praga imaju zagarantovano mesto?

Sanja

11. avgust 2017.

Zvonimir Perusic mu je adekvatno odgovorio , Hrvatica sam iz Vojvodine ponosna na to kako se srpski narod spram mene ponasao dok je moj narod nad njima vrsio nevidjeni zlocin , najveci u 21 veku.Koliko ima Hrvata u Srbiji a koliko Srba u Hrvatskoj i koliko bi tek bilo da nisu proterani?I pored svega izborni zakon u Srbiji omogucava hrvatskoj manjini to mesto u Skupstini , isto kao i madjarskoj ili bosnjackoj.Zasto se ulazi u koaliciju sa domicilnim strankama kao sto je DS i time gubi mogucnost tog mesta a za 17 godina ta stranka nije nam omogucila to mesto?

Novi Sad

11. avgust 2017.

Pa neka gospodine Žigmanov , Demokratski savez Hrvata u Vojvodini na čijem si ti čelu učestvuje na izborima , pa ako preskoči cenzus koji važi za sve nacionalne manjine u Srbiji ,onda ćete imati vaše predstavnike u Narodnoj skupštini.

Dejan.R.Tošić

12. avgust 2017.

Holandija nije imala do 1956 godine nikakve odnose sa Nemačkom,ni kulturne ni turističke,zbog zločina nacističke Nemačke učinjenih u Holandiji tokom drugog svetskog rata,a Hrvati ni izvinjenje,nego proteraše i opljačkaše sve i 1995 godine,pa dokle komšije da se krade tuđe i da se traži još,gde to ima ?