Da li je Plenković nemački čovek 1Foto: Anadoly agency

Prema svom profesionalnom kretanju pre dolaska na sadašnje funkcije izvesni budući premijer Hrvatske Andrej Plenković doživljava se kao nemački čovek, dok se hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović smatra političarem više okrenutim SAD i pod njihovim uticajem.

Ako je to i tačno, zašto je važno za Hrvatsku, za Srbiju i, ovog trenutka posebno zanimljivo, za Bosnu i Hercegovinu?

Poznata komentatorka Hrvatskog radija Jasmina Popović za Danas kaže da je Andrej Plenković „politička nepoznanica u Hrvatskoj, s obzirom da mi ne znamo njegove stvarne političke domete, a već smo imali loših iskustava sa ljudima koji su tako dovedeni da bi rešili naše probleme, a onda se ispostavilo da mi rešavamo njihove“.

Andrej Plenković je, kaže ona, vezan uz narodnjačku stranku u Evropskom parlamentu i nemačke konzervativce i što se Hrvatske tiče, to se zasad prepoznaje po dve stvari: minhenski Ifo institut radio je ekonomski program Hrvatske demokratske zajednice, a koalicija HDZ i Mosta, koja se upravo dogovara, biće izgleda uređena po modelu sada vladajuće koalicije u Nemačkoj, gde svaka stranka članica koalicije kontroliše dodeljeni joj sektor u potpunosti, bez kadrovskog mešanja koalicionog partnera.

S druge strane, hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović je radila u NATO, bila ambasadorka u SAD i njene su veze sa Amerikom otvoreno intenzivne.

Popovićeva smatra da je Grabar Kitarović svesna da „iz vana stižu poruke da se Hrvatska mora stabilizirati“, a Plenković namerava da napravi jedan iskorak i svoju bazu proširi izvan HDZ-a dok su dosadašnji predsednici te stranke uglavnom bili fokusirani na svoje članstvo.

„Sad je pitanje imaju li u ovom slučaju NJemačka i Amerika identične interese prema Hrvatskoj? Meni se čini da imaju i tu nema nekih većih problema među njima“, ocenjuje Popovićeva.
Dragan Đukanović, saradnik Centra za spoljnu politiku iz Beograda, veruje da su stvari mnogo komplikovanije i da će se nemački oslonac Plenkovića i američki oslonac Grabar Kitarović „prelamati pre svega u odnosima prema Bosni i Hercegovini“.

„Šta se po meni desilo? Onog trenutka kad je dominantna struja u HDZ-u počela da koketira sa radikalnim nacionalizmom, bilo je jasno da će vlada izgubiti međunarodnu podršku“, kaže Đukanović za Danas.

On smatra da je američko-kanadska struja u hrvatskoj politici odgovorna za nacionalističke ekscese u Hrvatskoj.

„Od Šuška naovamo. Još je Gojko Šušak, koji je bio emigracija i to radikalna, bio čovek koji je kod Tuđmana diktirao taj nacionalistički kurs. Mada, kad se priča o tim razlikama u HDZ-u, čini se da su nekada razlike minorne“, smatra Đukanović. „HDZ se dosad nije transformisao u savremenu demohrišćansku stranku, daleko od toga. I pokušaj Ive Sanadera 2006-2008. godine je bio neuspešan, to je bila više kamuflaža prema EU, a pre svega prema Nemačkoj, a manje nešto što je unutra zapravo uradio.“

Podvlačeći bliskost Plenkovića sa nemačkom CDU/CSU, Đukanović tvrdi da „oni na određeni način pokušavaju pre svega u Bosni sada da izvedu neki otklon od tradicionalne američke politike“.
„U kom smislu? Američka politika je da se ništa ne menja, da ostane status kvo, a oba HDZ-a u BiH pokušavaju pošto-poto da proguraju etno-federalizaciju. U tom je smislu i Plenković u Evropskom parlamentu postavio nekoliko rezolucija. Etno-federalizacija zapravo znači osnivanje trećeg hrvatskog entiteta, odnosno podelu Federacije BiH između Bošnjaka i Hrvata. U određenoj meri Nemačka ima drugačiju vizuru BiH od SAD. Ona je za to da ostane BiH kao država, ali da se zaštiti hrvatski interes“, smatra Đukanović.

Dr Nino Raspudić, poznati komentator političkih prilika u Bosni i Hercegovini, ne uočava pokazatelje na osnovu kojih bi zaključio da je Andrej Plenković nemački čovek. Po njemu, Plenković je „čovjek koji bliskim osjeća evropski projekat, više čovjek na stajalištima i vrijednostima EU nego njemački čovjek“. Raspudić američku politiku u BiH već dugo smatra zabrinjavajućom i destruktivnom, a politiku EU prilično mlakom i nedefiniranom.

On podseća da je poreklom Hrvat iz BiH i tvrdi da može argumentirati da su od strane visokih predstavnika nametnute izmene Dejtonskog sporazuma, a pre svega izmene izbornog zakona u BiH, išle na štetu Hrvata i Bošnjacima su omogućile da u svakom trenutku mogu izabrati sve hrvatske predstavnike od člana Predsedništva do Doma naroda i federalne vlade.

„U tom smislu je američka politika što svjesno što nesvjesno vrlo destruktivna. Podržavala je jedan unitaristički projekat koji je pod krinkom građanskom u biti bošnjački nacionalistički projekat čije su najveće političke žrtve bili Hrvati u BiH. A ne bih rekao njemačka nego politika EU je bila prilično mlaka i nedefinirana po pitanju BiH i nekako je po inerciji sljedila tu američku matricu za koju smatram da je pogrešna“, kaže Raspudić za Danas.

Raspudić smatra da je važno podvući da su Hrvatska i Srbija, kao sukreatori i supotpisnice Dejtonskog sporazuma, dužne da se mešaju u BiH kad se načela tog sporazuma dovode u pitanje. On ocenjuje da je do nekih promena u držanju Hrvatske već došlo. „Ja očekujem jednu aktivniju politiku Hrvatske u BiH, aktivniju potporu borbi za jednakopravnost Hrvata, koju je zanimljivo započeo bivši premijer Milanović, koji je dolazio sa ljevice“, kaže Raspudić.

Naša zaštitnica Merkel

„Srbija nije nikad imala nikog naklonjenijeg u Nemačkoj nego što je Angela Merkel, ruku na srce, nismo imali nikog da nam je tako otvoreno naklonjen kao Angela Merkel. U HDZ-u postoji otvoren uticaj CDU, oni su u istoj grupaciji političkih partija, pa ona može da utiče na Plenkovića da smanji tu radikalnu retoriku, da na određeni način ne budemo stalna žrtva tih verbalnih ispada koji se dešavaju“, kaže Dragan Đukanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari