An Afghan soldier holds a rocket propelled grenade and stands in front of military vehicles

Getty Images
Panjširski branioci su dobro naoružani i imaju vojna vozila bivše avganistanske nacionalne vojske

Oko 150 kilometara severoistočno od Kabula, glavnog grada Avganistana, nalazi se poslednje uporište protiv talibanske vlasti, dolina nepristupačnih planina koja je odbijala razne okupacione snage u poslednjih 40 godina.

Dolina Panjšir se odbranila od sovjetske okupacije osamdesetih (1979-1989), odbivši veliki broj napada sovjetskih i savezničkih trupa avganistanske vlade.

Region se suprotstavio i talibanima devedesetih (1996-2001), postavši jedno od glavnih uporišta opozicije islamističkoj grupi.

„U poslednje dve decenije, smatra se jednom od najbezbednijih oblasti u Avganistanu“, kaže novinarka BBC-jevog avganistanskog servisa Marijam Aman.

Danas je to jedina od 34 avganistanske pokrajine koja nije pala talibanima u ruke, ali islamisti tvrde da trenutno mobilišu snage da je zauzmu.

„Spremni smo da se po drugi put odupremo talibanima“, izjavio je ove nedelje šef ministarstva za privredu Panjšira Abdul Rahman.

Njegovu poruku podržao je Amrulah Saleh, prvi potpredsednik Ganijeve vlade koju su talibani svrgli prošle nedelje.

On je u utorak sebe proglasio „legitimnim privremenim predsednikom Avganistana“ u odsustvu predsednika Ašrafa Ganija, koji je trenutno u izgnanstvu.

Saleh, bivši šef avganistanske tajne službe, pozvao je avganistanski narod da se pridruži otporu u dolini, koju on smatra svetlim primerom za ostatak zemlje.

„Nikad neću živeti pod istim krovom kao i talibani. NIKAD“, napisao je on na Tviteru.

Ta poruka opozicije talibanima mogla bi da se dopadne mnogim Avganistancima, kaže Aman.


Avganistan

BBC

Veruje se da je Saleh u Panjširu, zajedno sa Ahmadom Masudom, čiji je otac, legendarni „Lav Panjšira“, predvodio otpor protiv talibana devedesetih kao lider Severne Alijanse.

Masud je osnivač antitalibanske koalicije u dolini, koja sebe naziva Narodnim frontom otpora u Avganistanu (NRF).

Masud je prošle nedelje rekao za Vašington post da se zarekao kako će „braniti Panjšir kao poslednji bastion avganistanske slobode“ i pozvao je zapadne zemlje da „pomognu u borbi za slobodu“.

Ali šta mi znamo o Panjširu i snagama koje ga brane?

Remains of a destroyed Soviet tank in the Panjshir valley

Reza/Getty Images
Ostaci sovjetskih tenkova koje su panširski borci uništili 1980-tih još se mogu videti rasuti po dolini

Prirodno uporište

Ali Nazari, šef inostranih odnosa NRF-a, rekao je za BBC da je pokret otpora, iako želi mir i nagodbu na osnovu decentralizovane vlasti, spreman da brani Panjšir sa hiljadama vojnika.

On kaže da su se lokalne snage obučavane u dolini pojačane prilivom bivših pripadnika odbrambenih snaga i antitalibanskog pokreta otpora iz čitave zemlje.

Braniocima će na ruku svakako ići geografija u bilo kakvom budućem sukobu.

Visoke litice i klisure Panjšira pretvaraju teritoriju u veličanstvenu tvrđavu, sa uskim grlom ulaza nad koji se uzdižu velelepne planine i otežavaju bilo kakav prilaz.

Dok kroz nju teče reka Panjšir, dolini je veoma blizu Hindu Kuš, planinski masiv između Avganistana i severozapadnog Pakistana.

Bio je to važan prolaz za vojsku Aleksandra Velikog i Tamerlana, poslednjih velikih nomadskih osvajača Centralne Azije.

Region ima resurse u vidu rudnika smaragda, brana hidroelektrana i farmi vetrova.

A Sjedinjene Američke Države su pomagale u izgradnji puteva i radio tornja koji prima signale iz glavnog grada.

Međutim, privredno gledano, to nije jedna od najbitnijih oblasti u zemlji.

Mujahideen troops of Ahmad Shah Massoud in the 1990s

Getty Images
Mudžahedinske trupe Ahmada Šaha Masuda devedesetih godina

„To je veoma pogodna oblast za gerilski rat, ali nije od strateške važnosti“, kaže Harun Šafiki, novinar BBC-jevog Svetskog servisa.

„Ne nalazi se u blizini nijedne važne luke, niti ima industriju, a ne doprinosi značajnije ni bruto domaćem proizvodu zemlje.“

U oblasti trenutno ima između 150.000 i 200.000 stanovnika, od kojih skoro svi govore persijski i poreklom su Tadžici, koji čine otprilike četvrtinu od 38 miliona stanovnika Avganistana.

Oni su istorijski antitalibansko stanovništvo.

„Simbol otpora“

A billboard showing Ahmad Massoud with his father

Getty Images
Bilbord iz 2019. godine koji prikazuje Ahmada Masuda sa ocem u dolini Panjšir

Ključna antitalibanska ličnost u istoriji otpora u Panjširu je Ahmad Šah Masud, slavni mudžahedinski gerilac kog je Al Kaida ubila dva dana pre 11. septembra 2001. godine i koji je predvodio borbu za nezavisnost u regionu osamdesetih i devedesetih.

Pod nadimkom „Lav Panjšira“ (Panjšir znači „pet lavova“), njegov portret može da se vidi na mnogim mestima u glavnom gradu Avganistana, od spomenika do bilborda i izloga, kao i širom pokrajine Panjšir.

„Ahmad Šah Masud je Panjšir koristio kao bastion tokom avganistansko-sovjetskog rata (osamdesetih)“, objašnjava Aman.

Ona kaže da je dolina značajna i po ratu između različitih frakcija mudžahedina i talibana, od sredine devedesetih do 2001. godine (kad su talibani svrgnuti sa vlasti).“

„Od Masudove smrti 2001. godine, region je očuvao nasleđe otpora u borbi protiv talibana“, kaže ona.

Afghan men crying at a funeral ceremony

Getty Images
Smrt Ahmada Šaha Masuda bila je tragedija za mnoge Avganistance – ova fotografija je snimljena tokom pogrebne ceremonije u čast gerilskog vođe

Ahmad Šah Masud je cenjena ličnost među mnogim Avganistancima.

Narodnim herojem ga je proglasio predsednik Hamid Karzai, a od 2012. godine godišnjica njegove smrti – 9. septembar – obeležava sa kao Dan mučenika i Dan Ahmada Šaha Masuda.

Potpredsednik Amrulah Saleh jasno je stavio do znanja koliko mu je lojalan.

„Nikad neću izdati duh i nasleđe moj heroja Ahmada Šaha Masuda, komandanta, legende i vodiča“, napisao je on nedavno na Tviteru.

„Nikad, baš nikad i ni pod kojim uslovima neću pokleknuti pred talibanskim teroristima.“

A group of soldiers are silhouetted against a mountain backdrop

Getty Images
Mudžahedini Ahmada Šaha Masuda između doline Panjšir i Kabula – fotografija iz 1996. godine

Saleh, rođen u Panjširu i poreklom Tadžik, i sam je bio pripadnik Severne Alijanse devedesetih.

Ima nekih koji tvrde da je mudžahedinski vođa bio ratni zločinac.

Prema istrazi organizacije za ljudska prava Hjuman rajts voč iz 2005. godine, „Ahmad Šah Masud je saučesnik u mnogim zlostavljanjima“ koja su sprovodile vojne snage pod njegovom komandom tokom ratova u Avganistanu.

„Znali smo da će doći ovaj dan“

An armoured vehicle patrolling in a mountainous area

Getty Images
Avganistanske snage patroliraju Panjširom

Ali čovek koji predvodi otpor u dolini danas je njegov sin, 32-godišnji Ahmad Masud.

Saleh je fotografisan i snimljen 16. avgusta sa Masudom, a na slikama koje su se pojavile na društvenim mrežama čini se da postoji savezništvo između njih dvojice.

U članku sa ličnim stavom objavljenom u četvrtak u Vašington postu, Masud je rekao da njegovi borci imaju vojnu podršku pripadnika avganistanske vojske i specijalnih snaga.

„Imamo zalihe municije i oružja koje smo strpljivo sakupljali još od vremena mog oca, zato što smo znali da će doći ovaj dan“, dodao je on.

Ahmad Massoud in an image taken in September 2019

Getty Images
Ahmad Masud je sin „Lava Panjšira“, poštovani vođa mnogih Avganistanaca koji su se borili protiv talibana devedesetih godina

Ali je on i zatražio pojačanje.

„Mudžahedinski otpor talibanima počinje sada, ali potrebna nam je pomoć“, napisao je Masud.

„Ako talibanski gospodari rata pokrenu napad, naići će, naravno, na naš snažan otpor. […]

„A, opet, mi znamo da naše vojne snage i logistika neće biti dovoljni.“

„Oni će se užurbano trošiti, sem ukoliko naši prijatelji sa Zapada ne pronađu način da nas bez odlaganja opskrbe.“


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari