Ruske snage izvele su u sredu „nemilosrdne“ napade na Bahmut, pokušavajući da opkoli taj grad na istoku Ukrajine i zauzmu prvi važniji centar u poslednjih šest meseci krvavog rata.

Vladimir Zelenski, predsednik Ukrajine, optužio je Moskvu da šalje talas za talasom boraca u bitku za Bahmut, ne mareći za njihove živote, prenela je agencije Rojters.

Jevgenij Prigožin, šef ruske plaćeničke grupe Vagner kazao je da Ukrajinci u Bahmutu pružaju „žestok otpor“, pokušavajući da po svaku cenu zadrže kontrolu nad gradom.

Ruske vlasti tvrde i da su odbile pokušaj masovnog napada dronovima na poluostrvo Krim, koje je Moskva nelegalno anektirala 2014.

Ova informacija saopštena je dan pošto je Kremlj optužio Kijev za seriju napada dronovima na teritoriju Rusije.

Finska je počela izgradnju 200 kilometara dugog zida duž granice sa Rusijom kako bi, obrazloženo je, pojačala nacionalnu bezbednost.

Granične službe kažu da će ograda biti visoka tri metra i da će na vrhu biti bodljikava žica.

Od zemalja Evrope, Finska ima najdužu granicu sa Rusijom – 1.340 kilometara.

Trenutno su granice Finske prvenstveno obezbeđene lakim drvenim ogradama.

Radovi na izgradnji ograde na graničnom prelazu Imatra počeli su u utorak krčenjem šume, a planirano je da postavljanje ograde počne u martu.

Na određenim delovima ograde biće postavljene kamere za noćno osmatranje, svetla i razglasi.

Finska je ranije istakla kandidaturu za prijem u NATO alijansu, što je izazvalo negodovanje Moskve.


Dan 370.

  • Zelenski kaže da je situacija oko Bahmuta sve teža
  • Ruski zvaničnici i mediji optužuju Ukrajince za napade dronovima na teritoriji Rusije
  • Kremlj razmatra plan Kine, ali kaže i da „u ovom trenutku“ ne postoje uslovi za mirno rešenje sukoba
  • Ukrajinski obaveštajci kažu da Rusija pokušava da promeni taktiku raketnih napada. Oni tvrde da Rusiji ponestaje ne samo visokopreciznih raketa, već i raketnog naoružanja uopšte
  • Glavnokomandujući ukrajinske mornarice Aleksej Neižapa rekao je da Kijev kontroliše oko trećine ukrajinske oblasti Crnog mora. Prema njegovim rečima, „25.000 kvadratnih kilometara ukrajinskog Crnog mora je siva zona u koju ne ulaze ruski brodovi, plašeći se uništenja“.
  • Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko u Kini
  • Beloruska opozicija tvrdi da je dronom oštetila ruski vojni avion u blizini Minska, glavnog grada Belorusije
  • Ministri finansija G20 nisu uspeli da se dogovore oko konačnog saopštenja u kojem se osuđuje rat koji je Moskva pokrenula u Ukrajini
  • Evropska unija usvojila deseti paket sankcija Rusiji
Mapa Ukrajine pre invazije

BBC
Godinu dana invazije

BBC
odnos vojne moći Ukrajine i Rusije pre rata

BBC

ruski gubici

BBC

Šta se dešava u Bahmutu?

Oblast oko Bahmuta je jedna od teritorija na kojoj je ruska vojska ostvarila napredak tokom zimske ofanzive, a obe strane kažu da se tu vode „krvave borbe“.

„Rusija generalno ne vodi računa o ljudima i u talasima ih šalje na naše položaje, a intenzitet borbi se povećava“, rekao je Zelenski u obraćanju naciji.

Dodao je da je situacija veoma teška, ali da je odbrana Bahmuta od presudnog značaja.

U audio poruci objavljenoj na društvenim mrežama, Jevgenij Prigožin, šef ruske plaćeničke grupe Vagner čiji pripadnici se bore u Bahmutu, kaže da je ukrajinska vojska angažovala dodatni broj rezervista „kako bi pokušala da po svaku cenu zadrži grad“.

„Desetine hiljada boraca ukrajinske vojske pružaju žestok otpor. Bitke iz dana u dan postaju sve krvavije“, naveo je on.

Posle gubitka značajnog dela teritorija u drugoj polovini 2022, ruske snage su dodatno ojačane stotinama hiljada rezervista.

Ukrajinske snage su se u poslednja tri meseca usredsredile su se uglavnom na odbrambene operacije, nadajući se da će sadašnji ruski napadi iscrpeti Moskvu, a da će za to vreme oružjem pristiglim sa Zapada pokrenuti kontraofanzivu.

Borbene operacije u Bahmutu predvodi plaćenička grupa Vagner, koja je regrutovala desetine hiljada robijaša.

Šef grupe Prigožin je optužio vrh ruske vojske za izdaju i slanje nedovoljnih količina i opreme njegovim trupama.

U sredu je Vagner očigledno dobio i podršku Kremlja, pošto je Donji dom parlamenta, Duma, raspravljao o produžetku važenja zakona o cenzuri koji predviđaju i do 15 godina zatvorske kazne za diskreditovanje „dobrovoljačkih formacija“.

„Ova inicijativa će zaštiti sve koji danas rizikuju živote kako bi ova zemlja i njeni stanovnici bili bezbedni“, kazao je Vjačeslav Volodin, predsedavajući Dume.

Dronovi nad Rusijom

Nekoliko dronova, za koje ruski zvaničnici i mediji tvrde da su ukrajinski, obrušilo se na teritoriju Rusije.

Ministarstvo odbrane Rusije prijavilo je obaranje dve bespilotne letelice.

Najpre je u Krasnodarskoj oblasti eksplodiralo skladište nafte, a ruski mediji tvrde da su ga pogodili ukrajinski dronovi čiji je cilj bila obližnja tenkovska baza.

Nešto kasnije, u Moskovskoj oblasti srušio se dron, a regionalni zvaničnici tvrde da je verovatno meta bila civilna infrastruktura.

Ukrajina za sada ne preuzima odgovornost za napade unutar Rusije.

Ruski energetski gigant Gasprom upravlja postrojenjem u blizini sela Gubastovo, oko 100 kilometara od Moskve, gde se dron srušio.

Iz Gasproma su ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti rekli da njegove operacije u oblasti Kolomna nisu prekinute.

Meta drona u Kolomni „verovatno je bio civilni infrastrukturni objekat, koji nije oštećen“, napisao je regionalni zvaničnik Andrej Vorobjov na Telegramu.

„Nije bilo žrtava niti štete. Istragu vodi FSB (ruska služba bezbednosti) i drugi nadležni organi“, dodao je on.

Izgleda da je reč o bespilotnoj letelici ukrajinske proizvodnje UJ-22, koja ima maksimalni autonomni domet leta od 800 kilometara, što je dovoljno da stigne do prijavljene lokacije iz istočne Ukrajine.

Anton Geraščenko, savetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine, objavio je na Tviteru fotografiju drona.

„Ovo mesto je udaljeno više od 500 kilometara od ruske granice sa Ukrajinom.

„Putin bi uskoro mogao da se uplaši i ne pojavljuje se u javnosti jer bespilotne letelice mogu da dosegnu velike udaljenosti“, napisao je uz fotografiju.

Ako Ukrajina zaista stoji iza slučaja u Moskovskoj oblasti, to bi bio najbliži pokušaj napada dronom na prestonicu otkako je Rusija napala Ukrajinu pre više od godinu dana.

Ministarstvo odbrane Rusije optužilo je Kijev da pokušava da koristi bespilotne letelice „za napad na civilnu infrastrukturu u Krasnodarskom regionu“, dodajući da su „neutralisane jedinicama za elektronsko ratovanje“.

Moskva je optužila Ukrajinu da stoji iza napada na rusku vojnu infrastrukturu tokom rata, ali Kijev to nije potvrdio.

U ukrajinskom napadu dronom na vazdušnu bazu za bombardere na jugu Rusije u decembru je poginulo troje ljudi, saopštila je Moskva.

Ukrajinska vojska nije zvanično priznala napad, ali je portparol vazduhoplovnih snaga Jurij Ignjat rekao da su eksplozije rezultat onoga što je Rusija radila na ukrajinskom tlu.

Samo nekoliko nedelja ranije, Rusija je optužila Ukrajinu za sličan napad na isti aerodrom, odakle poleću bombarderi koji izvode napade na Ukrajinu.

U avgustu je niz eksplozija potresao vojnu bazu na Krimu, poluostrvu koji je Rusija anektirala 2014..

Ukrajina je kasnije preuzela odgovornost za taj napad.

Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od službi bezbednosti da intenziviraju aktivnosti protiv, kako je rekao, pojačane špijunaže i sabotaže Ukrajine i Zapada.

Uzbuna na aerodromu u Sankt Peterburgu

Aerodrom Sankt Peterburg nastavio je da radi posle zatvaranja zbog „neidentifikovanog objekta“ na nebu.

Saobraćaj na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu u utorak ujutro bio je obustavljen na sat vremena.

Zvanične informacije o razlozima kašnjenja još nisu dobijene.

Da na nebu iznad Sankt Peterburga nema civilnih letelica, ujutru je pokazala i sajt za praćenje letova Flajtradar.

Peterburška Fontanka da je rusko Ministarstvo odbrane vlastitim kanalima javilo službi Pulkovo da je u vazdušnom prostoru 160-200 km od Sankt Peterburga pronađen neidentifikovan objekat.

U ponedeljak uveče je nekoliko ruskih regiona odmah dobilo izveštaje o navodnim napadima bespilotnih letelica.

Biće potrebno vreme za ulazak Ukrajine u NATO, kaže generalni sekretar alijanse

Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Ukrajina postati članica alijanse, ali „na duže staze“, a da za sada treba da ostane van saveza, suočena sa invazijom Rusije.

Ukrajina je godinama pokušavala da se pridruži vojnom savezu predvođenom SAD.

Posle ruske invazije na zemlju, Zelenski je zatražio da se prijem ubrza.

Ukrajina je takođe podnela zahtev za članstvo u EU nekoliko dana nakon što je Rusija izvršila invaziju i dobila status kandidata u junu.

Viz Er ukida letove u Moldaviju

Aviokompanija Viz Er saopštio je da će obustaviti sve letove za glavni grad Moldavije Kišinjev od 14. marta zbog straha za bezbednost svog vazdušnog prostora.

Ruska raketa je ispaljena iznad moldavskog vazdušnog prostora početkom ovog meseca.

Uprava za civilno vazduhoplovstvo Moldavije nazvala je odluku Viz Era iznenadnom i za žaljenje.

Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih privreda koju je dodatno pogodio rat u Ukrajini.


Pogledajte video:

Smrt jednog ruskog vojnika u Ukrajini podelio je njegovu porodicu.
The British Broadcasting Corporation

izbegli i raseljeni iz Ukrajine

BBC

Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari